How is Covid-19 affecting schools in Europe?

Originalna
publikacija

The future depends on what you do today” Mahatma Gandhi

For several weeks, global news has been saturated by one story, one common human reality. Everyone and everything is affected by the covid-19 pandemic, and we have all had to adapt to a sudden shift in the way we live. This of course includes the way we educate our children.

As our map below shows, most European countries have closed schools as part of their measures to limit contact between people and to slow down the spread of the virus. In Italy, the European country hit first by the pandemic, schools closed on the 5th of March 2020. This decision was soon followed by Albania, Greece, Czechia and Romania. Most European education systems closed their schools by 16 March 2020. The last country to announce such measures was the United Kingdom, where all the schools closed their doors by March 20-23.

Two European countries currently buck the trend of school closures for primary and lower secondary schools. Sweden and Iceland are relying upon stricter social distancing and hygiene measures to prevent further transmission of the virus – but only upper secondary and tertiary education institutions have been required to close.

Elsewhere in Europe, learning support is being provided in different ways: via books and materials taken from school; through various e-learning platforms enabling teachers and pupils to work and interact together, and with the help of quickly developed national television programmes or lessons on social media platforms. Some education systems announced exceptional holidays at the beginning of the school closures to better prepare for this distance learning support, but now all European countries are organising distance instruction.

It is unclear how long this situation will last. One country – Malta – has already announced that schools will remain closed until the end of the school year (30 June 2020). Finland has recently extended the restrictions on contact teaching until 13 May and is preparing for school closure until the end of term (30 May 2020), if deemed necessary. It seems likely that other countries will be making similar announcements in the days and weeks ahead.

The scenario of prolonged school closure puts new pressures on parents – both key workers leaving home each day, teleworkers and the unemployed. While often the experience of spending more time together may bring families closer – both metaphorically and literally – in other cases there may be an intensification of negative family dynamics. However confinement is experienced, there will also be other educational impacts.

The consequences of school closure potentially extending to the end of the school year could be felt at the very heart of education systems. Questions concerning grading and assessment of progress, and the organisation of final exams or national tests will rapidly become a significant policy challenge. How will next year’s entry to higher education be determined if students in their final school year are unable to study adequately or to be assessed fairly?

In addition to these concerns, there are wider societal implications of current arrangements. Some parents are not in a position to be able to support their children’s learning effectively, and this will undoubtedly exacerbate the effects of educational inequalities. A number of education systems already anticipate that disadvantaged students will struggle to adapt to current reality, with less access to learning materials including to online platforms, and less support.

While many countries re-evaluate the situation every two weeks, most have issued orders that extend until further notice. Eurydice’s recent ad-hoc data collection shows that in Europe, primary and lower secondary schools are currently closed until the end of the spring break. According to the report on the Organisation of School Time in Europe, the spring break usually takes place around Catholic or Orthodox Easter holiday and finishes around April 12/13 or April 19 (week 16-17). Meanwhile, in some countries – particularly those in the north of Europe, the school year will be finishing by June. So the prospect of pupils not returning to school this academic year is very real.

While this is an unprecedented crisis that has induced high levels of anxiety, it is also a time where we are all doing things differently and learning from the experience. People’s ability to adapt rapidly to working and educating children at home has been extraordinary, and we should be grateful that we have the technology to assist us. When we have got through this crisis, we will not return to the world as it was. Rather, we are now preparing with our children to face the world as it will be in the future.

Notes: An education institution is considered closed when regular pupils/students may not go to the education site outside the home. Situations where buildings remain open to children of key/essential workers do not affect this definition of closure. The closed till date includes closure due to Covid-19 and any type of subsequent school or public holidays.  

Germany and Switzerland: varies across the country. The map indicates the most common date. 

Finland: the first three grades of primary school remain open, but the government advises parents that, whenever possible, children should stay home and use distance learning.  

Full data can be downloaded HERE.

Authors: Akvilė Motiejūnaitė-Schulmeister and David Crosier 

0

Pregled mobilnosti: Pozadinski Izvještaj o visokom obrazovanju – 2018/19

Originalna
publikacija

Koje države u Evropi pružaju jasne informacije studentima o prilikama za mobilnost? Kako se učenici u nepovoljnom položaju podržavaju u programima mobilnosti? Mogu li studenti uzimati svoje stipendije i kredite u inostranstvu? Novo izdanje platforme za ocjenu mobilnosti (Eurydice) i zadnji pozadinski Izvještaj za period 2018/19 godina trebaju ponuditi odgovore na ova i druga pitanja o mobilnosti učenja studentima visokog obrazovanja u 38 evropskih država! Ovo drugo izdanje Izvještaja uključuje ažurirane osnovne informacije o šest kompozitnih indikatora o informacijama i vodstvima, pripremi stranih jezika, prenosivosti stipendija i zajmova, učestvovanju učenika u nepovoljnom položaju u programima mobilnosti, priznavanju ishoda učenja i automatskom priznavanju kvalifikacija.

Informacije za akademsku 2018/19 godinu  prikupljene  su od „Eurydice-ovog“ nacionalnog odjeljenja i pokrivaju 28 država članica EU, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Švicarsku, Island, Lihtenštajn, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Norvešku, Srbiju i Tursku.

0

Strukturalni indikatori za nadziranje sistema obrazovanja i osposobljavanja u Evropi u 2019 godini

Originalna
publikacija

Na koji način se politike obrazovanja i brige za djecu u ranom djetinjstvu razlikuju u evropskim zemljama? Koje su politike korisne u sprečavanju ranog napuštanja obrazovanja i osposobljavanja? Jesu li sve evropske države prepoznale neformalno učenje za upis u visoko obrazovanje? Saznajte u najnovijem izvješću Eurydice-a! „Strukturni pokazatelji za nadzor sistema obrazovanja i osposobljavanja u Evropi 2019.“ sadrže više od 35 strukturnih pokazatelja o obrazovnim politikama za školsku / akademsku godinu 2018/19 u šest područja politike: obrazovanje i briga u ranom djetinjstvu (ECEC), postizanje osnovnih vještina, rano napuštanje obrazovanja i usavršavanja (ELET), visoko obrazovanje, zapošljivost diplomiranih studenata i mobilnost učenja. Ove godine, izvještaj također daje kratki pregled glavnih reformi u spomenutih šest područja politike od početka školske / akademske godine 2014/15. Dio informacija u ovom izvještaju koji se odnose na države članice EU objavljen je u „Monitoru obrazovanja i osposobljavanja 2019.“ Ažuriranje strukturalnih indikatora za 2019. godinu pokriva sve zemlje članice EU, kao i Bosnu i Hercegovinu, Island, Lihtenštajn, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Norvešku, Srbiju i Tursku.

0

Obavezno obrazovanje u Evropi u školskoj 2019/20 godini

Originalna
publikacija

Da li tražite sažetu informaciju o trajanju obaveznog obrazovanja / osposobljavanja u 43 evropska obrazovna sistema? U ovoj novoj „Eurydice“ publikaciji definitivno ćete pronaći ono što tražite: trajanje obaveznog obrazovanja / obuke u cijeloj Evropi, početna i prelazna dob učenika u obaveznom obrazovanju. Otkrićete, na primjer, da u većini evropskih obrazovnih sistema obavezno obrazovanje započinje na početku osnovnog obrazovanja, često u dobi od 6 godina. Međutim, pohađanje posljednje godine predškolskog obrazovanja obavezno je u 16 obrazovnih sustava , Francuska i Mađarska navode najraniju starosnu dob obaveznog obrazovanja (staru 3 godine). Suprotno tome, u Estoniji obavezno obrazovanje započinje u dobi od 7 godina. U nešto više od polovine evropskih obrazovnih sistema redovno obavezno obrazovanje / obuka traje 10-11 godina, a završava u dobi od 15-16 godina.

Ova publikacija pokriva 38 država koje učestvuju u programu Erasmus + EU (28 država članica, Albanija, Bosna i Hercegovina, Švicarska, Sjeverna Makedonija, Island, Lihtenštajn, Crna Gora, Norveška, Srbija i Turska).

0

Struktura obrazovnog sistema u Evropi u 2019/20 godini – šematski prikaz

Originalna
publikacija

Kako različite države širom Evrope organizuju svoje obrazovne sisteme? Koji su različiti modeli organizacije u osnovnom i srednjem obrazovanju u Evropi i koliko dugo traju različiti obrazovni nivoi? Koliko su različiti programi koji se nude na tercijarnom nivou?

Odgovori na sva ova pitanja mogu se naći u posljednjoj publikaciji „Eurydice-a“ Struktura evropskih obrazovnih sistema. Otkrićete, na primjer, da u Evropi postoje tri glavna organizaciona modela osnovnog i nižeg srednjeg obrazovanja. Izvještaj uključuje kartu koja vizualno prikazuje te modele, nacionalne šematske dijagrame i vodič za čitanje dijagrama. Informacije su dostupne za 43 evropska obrazovna sistema koji pokrivaju 38 država koje učestvuju u EU programu Erasmus +

0

Plate i dodaci na plate za nastavnike i školske direktore u Evropi za 2017/18 godinu

Originalna
publikacija

Peti (5) Oktobar je Svjetski dan učitelja i „Eurydice“ ovaj datum dočekuje sa novim Izvještajem. Učitelji su u središtu obrazovanja i izazovi s kojima su se suočili znatno su se promijenili tokom posljednjih godina. Ovaj Izvještaj analizira zakonom propisane plate nastavnika i direktora škola u predškolskim, osnovnim i opštim srednjim javnim školama u 42 evropska obrazovna sistema u 2017./18 godini. Dok u nekim zemljama nastavnici imaju jednaku zakonsku platu bez obzira na stepen obrazovanja na kojem predaju, u drugim postoje razlike među nivoima obrazovanja često povezane s razlikama u kvalifikacijskim zahtjevima. Direktori škola obično zarađuju veće plate od nastavnika, a u mnogim se obrazovnim sistemima njihova plata povećava sa veličinom škole. Izvještaj prikazuje i glavne promjene u zakonskim platama tokom posljednje tri godine i vrši uporedbu prosječne stvarne plate nastavnika (uključujući dodatke i druga dodatna plaćanja) s „PIB“-om po glavi stanovnika i sa srednjim primanjima ostalih visokoškolaca u svakoj zemlji. Izvještaj uključuje nacionalne listove s opsežnim informacijama o platama i dodacima i drugim dodatnim plaćanjima za nastavnike i direktore škola u svakom obrazovnom sistemu. Podatke prikupljaju zajednički mreže Eurydice i OECD / NESLI.

0

Učenje regionalnih ili manjinskih jezika u školama u Evropi

Originalna
publikacija

Danas je Evropski dan jezika, a „Eurydice“ jezičnu raznolikost slavi novom publikacijom o regionalnim ili manjinskim jezicima. Jeste li znali da obrazovne vlasti širom Evrope promovišu nekih 60 regionalnih ili manjinskih jezika? Koji su to jezici i koje ih države podržavaju? Izvještaj pruža pregled trenutnih politika u Evropi koji podupiru nastavu regionalnih ili manjinskih jezika u školama. Konkretnije, ona prikazuje neke primjere nacionalnih politika i mjera, kao i neke projekte finansirane od strane EU-a koji promovišu učenje ovih jezika.

Ovaj izvještaj „Eurydice“ pruža pregled trenutnih politika u Europi koji podupiru nastavu regionalnih ili manjinskih jezika u školama. U službenim dokumentima predstavljene su reference koje su vlasti na najvišem nivou obrazovanja upućivale na regionalne ili manjinske jezike. Također prikazuje neke postojeće politike i mjere za učenje regionalnih ili manjinskih jezika u različitim evropskim obrazovnim sistemima. Zaključuje pregledom nekih projekata i inicijativa koje finansira EU koje podupiru nastavu regionalnih ili manjinskih jezika u školama u Evropi.

Najava edukativnog vrha

Ovaj je izvještaj spremljen za drugo izdanje Evropskog samita o obrazovanju, čiji je domaćin Tibor Navracsics, komesar za obrazovanje, kulturu, mlade i sport koji se održava danas u Briselu. Bit će predstavljen tokom posvećene radionice: „Važnost regionalnih i manjinskih jezika u Europi: Zašto pripadaju učionicama, a ne muzejima“ između 1730 do 18 h (BCT). Sjednicu je moguće pregledati uživo. Više informacija o događaju i vezi za web streaming potražite na službenom web mjestu Education Summit: https://ec.europa.eu/education/summit_en

0

Organizacija školskog vremena u Evropi: Osnovno i srednje opšte obrazovanje – 2019/20

Originalna
publikacija

Ljeto je prošlo i došlo je vrijeme za godišnja ažuriranja „Eurydice-a“ za školske i akademske kalendare. Ako tražite informacije poput raspodjele praznika, broja školskih dana u komparativnoj perspektivi, ovo su Izvještaji koje trebate pročitati.

Kako je školska godina organizovana u cijeloj Evropi? Unatoč nekim razlikama, zemlje pokazuju mnogo sličnosti u pogledu strukture svojih školskih kalendara. U 10 zemalja / regija škola uglavnom započinje u avgustu mjesecu. Zemlje u kojima školska godina započinje najranije su Danska i Finska. S obzirom na broj školskih dana, on varira između 157,5 dana u osnovnom obrazovanju u Flamanskoj zajednici Belgije i 200 dana u Danskoj i Italiji. Uopšteno, broj školskih dana je isti u osnovnom i srednjem obrazovanju, ali postoji nekoliko izuzetaka: u Francuskoj i Albaniji (oba u srednjem obrazovanju), Grčkoj (u srednjem obrazovanju uključuju se nastavni dani i ispitni dani) , Rumunije i Srbije, na primjer, broj školskih dana veći je u srednjem obrazovanju nego u osnovnom.

Ovaj Izvještaj, na temelju nacionalnih podataka, daje pregled trajanja školske godine, datuma početka i završetka, vremena i trajanja školskih praznika i broja školskih dana. Obuhvata i osnovno i opšte srednjoškolsko obrazovanje, a ključne točke ilustriraju uporedni podaci. Podaci su dostupni za 38 zemalja koje učestvuju u programu Erasmus + EU (28 država članica, Albanija, Bosna i Hercegovina, Švicarska, Island, Lihtenštajn, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška, Srbija i Turska).

0

Eurydice Sažetak – Ključni podaci o ranom odgoju i obrazovanju u Evropi za 2019 godinu

Originalna
publikacija

Obrazovanje i odgoj djece u ranom djetinjstva (ECEC) – faza prije osnovnog obrazovanja – postaje važan dio evropske obrazovne politike. U srednjoročnom izvještaju o provođenju strateškog okvira za evropsku saradnju u obrazovanju i osposobljavanju (ET 2020) zaključeno je da „današnja potreba za fleksibilnošću i propusnošću između iskustava učenja zahtijeva usklađenost politike od predškolskog obrazovanja i škola do visokog obrazovanja, strukovnog obrazovanje i osposobljavanje i učenje odraslih. Budući da su rane godine najvažnije u životu osobe, ECEC postavlja temelj za uspješno cjeloživotno učenje.

U Evropi većina djece započinje s osnovnim obrazovanjem oko šeste godine života. Trenutno 31 milion djece mlađe od ove dobi živi u Evropskoj uniji i potencijalni su korisnici usluga predškolskog obrazovanja i odgoja (ECEC). Međutim, univerzalni pristup i visoka kvaliteta ECEC usluga još uvijek nisu postignuti u mnogim evropskim zemljama.

Vrste ECEC usluga i njihova kvaliteta često se razlikuju ovisno o dobi djece. Djeca u većini zemalja Srednje i Južne Evrope susreću se s promjenama prelazeći iz okruženja za odgoj o djeci u predškolskim školama koje su usmjerene prema obrazovanju oko treće godine života. Međutim, tradicionalna podjela između dječjeg odgoja i faze predškolskog obrazovanja zamagljuje se u mnogim zemljama koje uvode obrazovne smjernice ili kurikulumi za mlađu djecu.

ECEC dobre kvalitete za djecu mlađu od treće godine još nije dostupan u mnogim evropskim zemljama. Jasni obrazovni sadržaji za svu djecu, koje isporučuje visoko kvalifikovani kadar i podržano dosljednim politikama uglavnom se nalaze u nordijskim, baltičkim i balkanskim regijama. Te zemlje pružaju integrirane ECEC usluge za svu djecu mlađu od osnovne škole. Ipak, neki se još uvijek bore za korištenje pristupa svakom djetetu i imaju nisku stopu sudjelovanja.

Dostupnost ECEC-a je mala za djecu mlađu od treće godine. U prosjeku, 34% ili oko 5 miliona djece mlađe od 3 godine pohađa ECEC. Samo sedam država članica EU (Danska, Njemačka, Estonija, Latvija, Slovenija, Finska i Švedska), kao i Norveška, omogućavaju mjesto za javno finansiranje osiguranja za svako dijete od rane dobi (6 do 18 mjeseci).

U Evropi većina porodica plaća ECEC za djecu mlađu od treće godine. Prosječne mjesečne naknade su najviše u Irskoj, Holandiji, Velikoj Britaniji i Švicarskoj.

Pristupačnost i pristupačnost znatno su bolji za stariju djecu. Gotovo polovina evropskih zemalja omogućava mjesto u ECEC-u od treće godine života (često besplatno). Sve veći broj zemalja obvezuje  pohađanje nastave tokom posljednje godine ECEC-a.

Zahtjevi za kvalifikovani kadar su obično niži za rad sa mlađom djecom od starijih. U većini obrazovnih sistema  asistenti se mogu zaposliti bez početne kvalifikacije u ECEC-u. Samo pet obrazovnih sistema učinio je CPD obveznim za sve zaposlenike ECEC-a (Luksemburg, Rumunima, Slovenija, Velika Britanija (Škotska) i Srbija).

Usklađenost sa strukturnim normama i standardima, zajedno s evaluacijom procesa učenja i svakodnevnim interakcijama u okruženju, bitni su dijelovi osiguranja kvalitete. Međutim, i strukturalna i procesna kvaliteta procjenjuju se u samo manjini evropskih zemalja. Dječji se glasovi rijetko čuju i tijekom evaluacije.

0

Digitalno obrazovanje u školama u Evropi – „Eurydice“ Sažetak

Originalna
publikacija

Priznavajući ključnu ulogu koju školsko obrazovanje ima u pripremi mladih za svijet koji se temelji na visokoj tehnologiji, ovaj izvještaj određuje dvije različite, ali istovremeno komplementarne perspektive digitalnog obrazovanja: Razvoj digitalnih kompetencija relevantnih za učenike i nastavnike s jedne strane, i pedagoško korištenje tehnologija za podršku, poboljšanje i transformisanje učenja i podučavanja s druge strane.

Izvještaj daje pokazatelje razvoja digitalne kompetencije učenika kroz školske programe, digitalne kompetencije za učitelja, ocjenu digitalnih kompetencija učenika i korištenje tehnologije za ocjenu uopšteno, te na kraju, na strateške pristupe digitalnim kompetencijama i posebno politike koje podržavaju škole u ovom pitanju.

Dok četiri glavna poglavlja donosiocima politika, istraživačima i obrazovnoj zajednici pružaju uporedne informacije o trenutnim politikama školovanja o digitalnom obrazovanju u Evropi, dodaci dodaju konkretne podatke po državama, školskim programima, okvirima kompetencija učitelja, strategijama i agencijama najvišeg nivoa podrške digitalnom obrazovanju u školama Evrope.

Izvještaj obuhvata digitalno obrazovanje na osnovnim i opštim (nižim i gornjim) srednjim nivoima obrazovanja za školsku 2018./19 godinu, u 38 evropskih zemalja (43 obrazovna sistema) koje učestvuju u EU programu Erasmus +. Obuhvata svih 28 država članica EU, kao i Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Švicarsku, Island, Lihtenštajn, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Norvešku, Srbiju i Tursku.

0
Page 6 of 12 «...45678...»