Archive for Septembar, 2019

Učenje regionalnih ili manjinskih jezika u školama u Evropi

Originalna
publikacija

Danas je Evropski dan jezika, a „Eurydice“ jezičnu raznolikost slavi novom publikacijom o regionalnim ili manjinskim jezicima. Jeste li znali da obrazovne vlasti širom Evrope promovišu nekih 60 regionalnih ili manjinskih jezika? Koji su to jezici i koje ih države podržavaju? Izvještaj pruža pregled trenutnih politika u Evropi koji podupiru nastavu regionalnih ili manjinskih jezika u školama. Konkretnije, ona prikazuje neke primjere nacionalnih politika i mjera, kao i neke projekte finansirane od strane EU-a koji promovišu učenje ovih jezika.

Ovaj izvještaj „Eurydice“ pruža pregled trenutnih politika u Europi koji podupiru nastavu regionalnih ili manjinskih jezika u školama. U službenim dokumentima predstavljene su reference koje su vlasti na najvišem nivou obrazovanja upućivale na regionalne ili manjinske jezike. Također prikazuje neke postojeće politike i mjere za učenje regionalnih ili manjinskih jezika u različitim evropskim obrazovnim sistemima. Zaključuje pregledom nekih projekata i inicijativa koje finansira EU koje podupiru nastavu regionalnih ili manjinskih jezika u školama u Evropi.

Najava edukativnog vrha

Ovaj je izvještaj spremljen za drugo izdanje Evropskog samita o obrazovanju, čiji je domaćin Tibor Navracsics, komesar za obrazovanje, kulturu, mlade i sport koji se održava danas u Briselu. Bit će predstavljen tokom posvećene radionice: „Važnost regionalnih i manjinskih jezika u Europi: Zašto pripadaju učionicama, a ne muzejima“ između 1730 do 18 h (BCT). Sjednicu je moguće pregledati uživo. Više informacija o događaju i vezi za web streaming potražite na službenom web mjestu Education Summit: https://ec.europa.eu/education/summit_en

0

Organizacija školskog vremena u Evropi: Osnovno i srednje opšte obrazovanje – 2019/20

Originalna
publikacija

Ljeto je prošlo i došlo je vrijeme za godišnja ažuriranja „Eurydice-a“ za školske i akademske kalendare. Ako tražite informacije poput raspodjele praznika, broja školskih dana u komparativnoj perspektivi, ovo su Izvještaji koje trebate pročitati.

Kako je školska godina organizovana u cijeloj Evropi? Unatoč nekim razlikama, zemlje pokazuju mnogo sličnosti u pogledu strukture svojih školskih kalendara. U 10 zemalja / regija škola uglavnom započinje u avgustu mjesecu. Zemlje u kojima školska godina započinje najranije su Danska i Finska. S obzirom na broj školskih dana, on varira između 157,5 dana u osnovnom obrazovanju u Flamanskoj zajednici Belgije i 200 dana u Danskoj i Italiji. Uopšteno, broj školskih dana je isti u osnovnom i srednjem obrazovanju, ali postoji nekoliko izuzetaka: u Francuskoj i Albaniji (oba u srednjem obrazovanju), Grčkoj (u srednjem obrazovanju uključuju se nastavni dani i ispitni dani) , Rumunije i Srbije, na primjer, broj školskih dana veći je u srednjem obrazovanju nego u osnovnom.

Ovaj Izvještaj, na temelju nacionalnih podataka, daje pregled trajanja školske godine, datuma početka i završetka, vremena i trajanja školskih praznika i broja školskih dana. Obuhvata i osnovno i opšte srednjoškolsko obrazovanje, a ključne točke ilustriraju uporedni podaci. Podaci su dostupni za 38 zemalja koje učestvuju u programu Erasmus + EU (28 država članica, Albanija, Bosna i Hercegovina, Švicarska, Island, Lihtenštajn, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška, Srbija i Turska).

0

Eurydice Sažetak – Ključni podaci o ranom odgoju i obrazovanju u Evropi za 2019 godinu

Originalna
publikacija

Obrazovanje i odgoj djece u ranom djetinjstva (ECEC) – faza prije osnovnog obrazovanja – postaje važan dio evropske obrazovne politike. U srednjoročnom izvještaju o provođenju strateškog okvira za evropsku saradnju u obrazovanju i osposobljavanju (ET 2020) zaključeno je da „današnja potreba za fleksibilnošću i propusnošću između iskustava učenja zahtijeva usklađenost politike od predškolskog obrazovanja i škola do visokog obrazovanja, strukovnog obrazovanje i osposobljavanje i učenje odraslih. Budući da su rane godine najvažnije u životu osobe, ECEC postavlja temelj za uspješno cjeloživotno učenje.

U Evropi većina djece započinje s osnovnim obrazovanjem oko šeste godine života. Trenutno 31 milion djece mlađe od ove dobi živi u Evropskoj uniji i potencijalni su korisnici usluga predškolskog obrazovanja i odgoja (ECEC). Međutim, univerzalni pristup i visoka kvaliteta ECEC usluga još uvijek nisu postignuti u mnogim evropskim zemljama.

Vrste ECEC usluga i njihova kvaliteta često se razlikuju ovisno o dobi djece. Djeca u većini zemalja Srednje i Južne Evrope susreću se s promjenama prelazeći iz okruženja za odgoj o djeci u predškolskim školama koje su usmjerene prema obrazovanju oko treće godine života. Međutim, tradicionalna podjela između dječjeg odgoja i faze predškolskog obrazovanja zamagljuje se u mnogim zemljama koje uvode obrazovne smjernice ili kurikulumi za mlađu djecu.

ECEC dobre kvalitete za djecu mlađu od treće godine još nije dostupan u mnogim evropskim zemljama. Jasni obrazovni sadržaji za svu djecu, koje isporučuje visoko kvalifikovani kadar i podržano dosljednim politikama uglavnom se nalaze u nordijskim, baltičkim i balkanskim regijama. Te zemlje pružaju integrirane ECEC usluge za svu djecu mlađu od osnovne škole. Ipak, neki se još uvijek bore za korištenje pristupa svakom djetetu i imaju nisku stopu sudjelovanja.

Dostupnost ECEC-a je mala za djecu mlađu od treće godine. U prosjeku, 34% ili oko 5 miliona djece mlađe od 3 godine pohađa ECEC. Samo sedam država članica EU (Danska, Njemačka, Estonija, Latvija, Slovenija, Finska i Švedska), kao i Norveška, omogućavaju mjesto za javno finansiranje osiguranja za svako dijete od rane dobi (6 do 18 mjeseci).

U Evropi većina porodica plaća ECEC za djecu mlađu od treće godine. Prosječne mjesečne naknade su najviše u Irskoj, Holandiji, Velikoj Britaniji i Švicarskoj.

Pristupačnost i pristupačnost znatno su bolji za stariju djecu. Gotovo polovina evropskih zemalja omogućava mjesto u ECEC-u od treće godine života (često besplatno). Sve veći broj zemalja obvezuje  pohađanje nastave tokom posljednje godine ECEC-a.

Zahtjevi za kvalifikovani kadar su obično niži za rad sa mlađom djecom od starijih. U većini obrazovnih sistema  asistenti se mogu zaposliti bez početne kvalifikacije u ECEC-u. Samo pet obrazovnih sistema učinio je CPD obveznim za sve zaposlenike ECEC-a (Luksemburg, Rumunima, Slovenija, Velika Britanija (Škotska) i Srbija).

Usklađenost sa strukturnim normama i standardima, zajedno s evaluacijom procesa učenja i svakodnevnim interakcijama u okruženju, bitni su dijelovi osiguranja kvalitete. Međutim, i strukturalna i procesna kvaliteta procjenjuju se u samo manjini evropskih zemalja. Dječji se glasovi rijetko čuju i tijekom evaluacije.

0

Digitalno obrazovanje u školama u Evropi – „Eurydice“ Sažetak

Originalna
publikacija

Priznavajući ključnu ulogu koju školsko obrazovanje ima u pripremi mladih za svijet koji se temelji na visokoj tehnologiji, ovaj izvještaj određuje dvije različite, ali istovremeno komplementarne perspektive digitalnog obrazovanja: Razvoj digitalnih kompetencija relevantnih za učenike i nastavnike s jedne strane, i pedagoško korištenje tehnologija za podršku, poboljšanje i transformisanje učenja i podučavanja s druge strane.

Izvještaj daje pokazatelje razvoja digitalne kompetencije učenika kroz školske programe, digitalne kompetencije za učitelja, ocjenu digitalnih kompetencija učenika i korištenje tehnologije za ocjenu uopšteno, te na kraju, na strateške pristupe digitalnim kompetencijama i posebno politike koje podržavaju škole u ovom pitanju.

Dok četiri glavna poglavlja donosiocima politika, istraživačima i obrazovnoj zajednici pružaju uporedne informacije o trenutnim politikama školovanja o digitalnom obrazovanju u Evropi, dodaci dodaju konkretne podatke po državama, školskim programima, okvirima kompetencija učitelja, strategijama i agencijama najvišeg nivoa podrške digitalnom obrazovanju u školama Evrope.

Izvještaj obuhvata digitalno obrazovanje na osnovnim i opštim (nižim i gornjim) srednjim nivoima obrazovanja za školsku 2018./19 godinu, u 38 evropskih zemalja (43 obrazovna sistema) koje učestvuju u EU programu Erasmus +. Obuhvata svih 28 država članica EU, kao i Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Švicarsku, Island, Lihtenštajn, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Norvešku, Srbiju i Tursku.

0

Digitalno obrazovanje u školama u Evropi – „Eurydice“ Izvještaj

Originalna
publikacija

Priznavajući ključnu ulogu koju školsko obrazovanje ima u pripremi mladih za svijet koji se temelji na visokoj tehnologiji, ovaj izvještaj određuje dvije različite, ali istovremeno komplementarne perspektive digitalnog obrazovanja: Razvoj digitalnih kompetencija relevantnih za učenike i nastavnike s jedne strane, i pedagoško korištenje tehnologija za podršku, poboljšanje i transformisanje učenja i podučavanja s druge strane.

Izvještaj daje pokazatelje razvoja digitalne kompetencije učenika kroz školske programe, digitalne kompetencije za učitelja, ocjenu digitalnih kompetencija učenika i korištenje tehnologije za ocjenu uopšteno, te na kraju, na strateške pristupe digitalnim kompetencijama i posebno politike koje podržavaju škole u ovom pitanju.

Dok četiri glavna poglavlja donosiocima politika, istraživačima i obrazovnoj zajednici pružaju uporedne informacije o trenutnim politikama školovanja o digitalnom obrazovanju u Evropi, dodaci dodaju konkretne podatke po državama, školskim programima, okvirima kompetencija učitelja, strategijama i agencijama najvišeg nivoa podrške digitalnom obrazovanju u školama Evrope.

Izvještaj obuhvata digitalno obrazovanje na osnovnim i opštim (nižim i gornjim) srednjim nivoima obrazovanja za školsku 2018./19 godinu, u 38 evropskih zemalja (43 obrazovna sistema) koje učestvuju u EU programu Erasmus +. Obuhvata svih 28 država članica EU, kao i Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Švicarsku, Island, Lihtenštajn, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Norvešku, Srbiju i Tursku.

0