Archive for Oktobar, 2020

Plate i dodaci na plate za nastavnike i školske direktore u Evropi za 2018/19 godinu

Originalna
publikacija

 

 

 

 

 

Između različitih evropskih država postoje značajne razlike u zakonskim platama za učitelje koji započinju svoju nastavničku profesiju. Bruto zakonske početne plate mogu se kretati od oko 5.000 do više od 80.000 eura godišnje, ovisno o zemlji.

U dvanaest država svi učitelji početnici imaju jednaku zakonsku platu bez obzira na obrazovni stepen na kojem predaju. U ostalim državama postoje razlike u platama između različitih nivoa obrazovanja, uglavnom povezane s razlikama u minimalnim kvalifikacionim zahtjevima.

U otprilike polovini obrazovnih sistema učitelji dobivaju novčanu naknadu za daljni nastavak formalnih kvalifikacije, te  se mogu pozicionirati na viši nivo plate, tj. steći veći platni  koeficijent, ostvarivati  veće bodovima na ljestvici plata, ostvarivati dodatni staž ili dobiti naknadu.

Postoje značajne razlike u iznosu i vremenu povećanja plate povezane s radnim stažem. Ovisno o državi, početne plate mogu se tokom učiteljske karijere povećati za sve od 12% do 116%. Prosječni broj godina potrebnih za dosezanje maksimalne plate kreće se od 6 godina u Velikoj Britaniji (Škotska) do 42 godine u Mađarskoj. U Irskoj, Holandiji i Poljskoj zakonske početne plate učiteljima mogu se povećati za više od 60% u prvih petnaest godina radnog staža, a čak i više u sljedećim godinama.

U 2018/19 školskoj godini učiteljima je povećana obavezna plata u većini obrazovnih sistema, ali povećanja plata uglavnom su bila skromna ili su najčešće bila povezana sa godišnjom rastom  inflacije. U Grčkoj, Luksemburgu, Portugalu, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Švicarskoj, Lihtenštajnu i Crnoj Gori jedva da je došlo do promjena u visini obavezne plate u odnosu na 2017/18 školsku godinu.

Suprotno tome, Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Rumunija i Slovačka nastavile su s implementacijom mjera uvedenih prethodnih godina za poboljšanje plata učiteljima. Zapravo, navedene države imaju  najvećim rast početnih plata (prilagođenih inflaciji) u posljednje četiri godine u EU. Od 2014/15 školske godine početne plate prilagođene inflaciji također su se znatno povećale u Irskoj, Malti i Švedskoj.

Stvarni nivo plate snažno je povezan s drušvenim bruto proizvodom po stanovniku zemlje (GDP Per capita), odnosno što je veći GDP per capita, to je veća prosječna godišnja plata. U prosjeku učitelji predškolskog uzrasta obično zarađuju manje, a učitelji viših razreda srednje škole uglavnom više.

Direktori škola često su plaćeni po drugačijoj ljestvici plata u odnosu na učitelje, a njihove plate obično rastu s veličinom škole. U većini obrazovnih sistema postoje značajne razlike u platama među direktorima škola, u zavisnosti od veličine škole ili nekim drugim karakteristikama samih škola, te nekim drugim karakteristikama  direktora škola, poput iskustva koje posjeduju i/ili odgovornosti samih direktora.

0

Jednakost u školskom obrazovanju u Evropi: Strukture, politike i rezultati u učenju

Originalna
publikacija

 

 

 

 

 

Obrazovanje može igrati važnu ulogu u postizanju pravičnijih i sveobuhvatnijih evropskih društava. Da bi se to postiglo, obrazovni sistemi moraju biti pravedniji, osiguravajući da svi mladi ljudi mogu razvijati svoje talente i ostvariti svoj puni potencijal. Međutim, socijalno-ekonomska pozadina i dalje je snažna odrednica postignuća  učenika tj. rezultata koji sami učenici postižu za vrijeme svog obrazovanja u školama. Kako dizajn obrazovnih sistema utiče na obrazovne nejednakosti?

Na osnovu 42 evropska obrazovna sistema, ovaj „Eurydice-ov“ izvještaj istražuje ovu temu i identifikuje politike i strukture povezane s višim nivoima pravičnosti u postignućima učenika. To čini na temelju međunarodnih anketa za ocjenjivanje učenika, poput PISA, PIRLS i TIMSS. Izvještaj ispituje sljedeće komponente obrazovnog sistema:

  • Učestvovanje u obrazovanju te brigu u ranom djetinjstvu,
  • Finansiranje škola,
  • Diferencijacija i tipovi škola,
  • Izbor škole,
  • Upisne politike,
  • Sistemi praćenja,
  • Ponavljanje razreda,
  • Autonomija škole,
  • Školska odgovornost,
  • Podrška školama u nepovoljnom položaju,
  • Podrška učenicima s niskim uspjehom i mogućnost učenja.
0