Archive for Januar, 2019

Nastavnička karijera u Evropi: Pristup, napredak i podrška

Originalna
publikacija

Uloga i značaj nastavnika postaju sve značajniji uEvropi, dok se sama Evropa sve više suočava sa ekonomskim, društvenim i obrazovnim izazovima. Sve veća očekivanja samih učenika dovodi do sve većih pritisaka na nastavničko osoblje u kontekstu sve izraženijih razlika kako same učeničke populacije kombinovane sa rapidnim tehnološkim razvojem. Izvještaj o nastavničkim karijerama u Evropi: Pristup, napredak i podrška, pruža doprinos različitim evropskim tijelima u dokazima koja mogu voditi do politika u pružanju efikasnije podrške za nastavno osoblje, kako povećavajući njihovu profesionalnost, tako i do poboljšanja njihovog samog statusa. Izvještaj o nastavničkim karijerama u Evropi (pristup, napredak i podrška) upućuje na glavne izazove na državnom nivou u smislu „ponude i potrađnje“ za nastavničkim osobljem i samih načina na koje obrazovni sistem rješava ta pitanja putem planiranja. U „Izvještaju“ se istražuju kako same mogućnosti zapošljavanja nastavničkog kadra, tako i njihovog profesionalnog razvoja i podrške. U izvještaju se također analiziraju uloga i funkcionisanje ocjenjivanja nastavničkih postignuća. Ovaj izvještaj se odnosi na nastavničko osoblje u osnovnim i srednjim školama u svim državama Evropske Unije, a obuhvata i Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju, Švajcarsku, Island, Lihteštajn, Crnu Goru, Norvešku, Srbiju i Tursku.

0

Modernizacija visokog obrazovanja u Evropi: Akademsko osoblje – 2017

Originalna
publikacija

Sektor visokog obrazovanja već dvije decenije prolazi kroz velike promjene. Uprkos nedavnim demografskim padovima u kohortama u visokom obrazovanju u nekim zemljama, ukupan broj studenata je porastao, dok je sektor visokog obrazovanja diverzifikovan uz brojne strukturne promjene. Akademsko osoblje je veoma odgovorno  za povećane društvene zahtjeve, ali, da li su se sistemi prilagodili kako bi im omogućili da održavaju korak sa ovim brzim promjenama?

Modernizacija visokog obrazovanja u Evropi: akademsko osoblje – 2017 istražuje trenutne okolnosti u kojima se nalazi akademsko osoblje kao dio evropskog visokog obrazovanja koje se stalno i brzo mijenja. Izvještaj se bavi zahtjevima za kvalifikacije akademskog osoblja, postupak angažovanja, zapošljavanjem i uslovima rada u akademskom svijetu, eksternom kontrolom kvaliteta i centralizovanim strategijama internacionalizacije.

Izvještaj se zasniva na kombinaciji kvalitativnih i kvantitativnih podataka i obuhvata sisteme visokog obrazovanja u 35 zemalja. Akcenat je dat najznačajnijim kategorijama visokoobrazovnog osoblja, prvenstveno onima u čijoj nadležnosti je nastava, odnosno istraživanje.

Dalje, izvještaj sadrži nacionalne dijagrame koji daju koristan pregled najznačajnijih kategorija akademskog osoblja za datu zemlju. Za svaku kategoriju osoblja, dat je niz podataka, uključujući glavna zaduženja, potrebne kvaifikacije, ugovore i statističke podatke.

Ovo izdanje ‘Eurydice Izvoda’ daje kratak pregled nekih od glavnih nalaza iz izvještaja.

U većini zemalja Evrope, najviši organi uprave uređuju bar dio pitanja vezanih za angažovanje akademskog osoblja, dok se posebna pravila razlikuju u obimu i opsegu. U 24 visokoobrazovna sistema postoje propisi koji uređuju jednake mogućnosti, koje se direktno primjenjuju na angažovanje akademskog osoblja. Propisi o jednakim mogućnostima uglavnom obuhvataju pol, etničku pripadnost, invaliditet, religiju, starost, politička opredjeljenja i seksualnu orjentaciju.

Konkretna primjena ovih zakona se obično ostavlja poslodavcima, ali u slučajevima kada zakon sadrži konkretne ciljeve ili smjernice, oni se obično odnose samo na rodnu ravnopravnost. Rodna ravnopravnost se decenijama nalazi visoko na političkoj agendi na nivou Evrope. Ipak, uprkos pozitivnom razvoju u pozicijama akademskog osoblja, u većini zemalja žene i dalje čine manje od polovine radne snage.

Rodne razlike su još izraženije po pitanju broja žena koje streknu zvanja profesora. U zemljama poput Belgije, Irske, Grčke, Kipra i Holandije, manje od 20% profesora su žene. Srbija je jedina zemlja u kojoj su više od 40% profesora žene.

Širom Evrope, put žena do visokih akademskih zvanja se usporava preprekama koje opšti zakoni o jednakim mogućnostima nijesu u stanju da otklone. Ovdje treba dodati i činjenicu da u mnogim zemljama radno zakonodavstvo garantuje veću sigurnost zaposlenja onima sa višim zvanjima u profesiji. Stoga, žene ne samo da su nedovoljno zastupljene u ovom sektoru, već su i na manje prestižnim pozicijama, i susrijeću se sa težim uslovima zapošljavanja.

Izbor akademske karijere i napredovanje do najviših pozicija iziskuje ogromno vrijeme i napore, širom Evrope, ali se situacija po pitanju sigurnosti posla ne poboljšava. U većini evropskih zemalja postoji kombinacija ugovora na određeno i neodređeno vrijeme za akademsko osoblje, sa izuzetkom Slovačke i Letonije, gdje postoje samo ugovori na određeno vrijeme.

Jedna od jakih determinanti ugovorne stabilnosti je faza akademske karijere, gdje imamo mlado akademsko osoblje, zaposleno na projektnoj osnovi ili ugovorima na određeno vrijeme, a veće izglede za ugovore na neodređeno vrijeme ima starije, iskusno osoblje. Iako većina profesora i iskusnog akademskog osoblja u većini zemalja Evrope i dalje ima ugovore na neodređeno vrijeme, konkurencija za ove pozicije je sve veća, čime se smanjuju mogućnosti zapošljavanja u cjelokupnom visokoobrazovnom sektoru.

Najveći procenat ugovora na neodređeno vrijeme – 80% ili više – su informacije koje su dale Francuska, Malta i Turska. Prati ih Švedska, u kojoj oko 70% akademskog osoblja ima ugovore na neodređeno vrijeme.

0

Građansko obrazovanje u školama Evrope u 2017. godini – puni Izvještaj

Originalna
publikacija

U zadnje vrijeme, kao rezultat povećanjih prijetnji na fundamentalne evropske vrijednosti, kao što su mir, jednakost i ljudska prava, prisutan je snažan fokus na građansko obrazovanje u Evropi, te je sa tim u vezi nekoliko evropskih država napravilo promjene u njihovim politikama u ovoj oblasti. Ali, postavlja se pitanje, da li je to građansko obrazovanje? Kako se uči građansko obrazovanje? Kako se učenici/studenti ocjenjuju? Može li se vještine građanstva razviti izvan učionica? Koju vrstu treninga i podrške dobijaju učitenji/nastavnici/profesori?

Pročitaje novi ,,Eurydice-ov” izvještaj o građanskom obrazovanju u školama Evrope za 2017. godinu, koji be trebalo da odgovori na ova pitanja, te da pruži opširniji pregled postojećih propisa i preporuka u skladu sa građanskim obrazovanjem u školama javnog sektora. U izvještaju o građanskom obrazovanju u evropskim školama se navode činjenice iz četiri glavna područja, pri čemu se svako od njih nadopunjeno sa studijama slučaja:

  • Organizacija i sadržaj nastavnog plana i programa,
  • Učenje, podučavanje te aktivno sudjelovanje,
  • Procjena učenika i ocjenjivanje škola,
  • Obrazovanje učitelja/nastavnika, stručno usavršavanje i podrška.
0

Građansko obrazovanje u školama Evrope u 2017. godini – sažetak

Originalna
publikacija

U zadnje vrijeme, kao rezultat povećanjih prijetnji na fundamentalne evropske vrijednosti, kao što su mir, jednakost i ljudska prava, prisutan je snažan fokus na građansko obrazovanje u Evropi, te je sa tim u vezi nekoliko evropskih država napravilo promjene u njihovim politikama u ovoj oblasti. Ali, postavlja se pitanje, da li je to građansko obrazovanje? Kako se uči građansko obrazovanje? Kako se učenici/studenti ocjenjuju? Može li se vještine građanstva razviti izvan učionica? Koju vrstu treninga i podrške dobijaju učitenji/nastavnici/profesori?

Pročitaje novi ,,Eurydice-ov” izvještaj o građanskom obrazovanju u školama Evrope za 2017. godinu, koji be trebalo da odgovori na ova pitanja, te da pruži opširniji pregled postojećih propisa i preporuka u skladu sa građanskim obrazovanjem u školama javnog sektora. U izvještaju o građanskom obrazovanju u evropskim školama se navode činjenice iz četiri glavna područja, pri čemu se svako od njih nadopunjeno sa studijama slučaja:

  • Organizacija i sadržaj nastavnog plana i programa,
  • Učenje, podučavanje te aktivno sudjelovanje,
  • Procjena učenika i ocjenjivanje škola,
  • Obrazovanje učitelja/nastavnika, stručno usavršavanje i podrška.
0

Integracija učenika i studenata imigrantskog porijekla u školama u Evropi: Nacionalne politike i mjere

Originalna
publikacija

Kako je riješena integracija učenika i studenata sa imigrantskim porijeklom u evropskim školama? Uprkos svim trenutnim naporima na nivou kako cijele Evrope, tako i na nivou pojedinačnih evropskih država učenici i studenti sa imigrantskim statusom i dalje nastavljaju da zaostaju za učenicima i studentima koji pripadaju domicilnoj populaciji u mnogim oblastima. Ovi učenici i studenti se naročito suočavaju sa brojnim izazovima koji su povezani sa njihovim učešćem u školama a koje mogu direktno uticati na njihovo učenje i razvoj i koji u konačnici može voditi do loše integracije unutar tržišta rada i uopšteno samog društva.

Ovaj Izvještaj pokazuje kako najviše obrazovne vlasti, koji uključuje 42 evropska obrazovna sistema, promovišu integraciju učenika i studenata imigranata u okviru osnovnog i srednjeg obrazovanja (kao referentna godina uzeta je školska 2017/18 godina).

U prvom dijelu, komparativne analize pokrivaju sve države opisujući postojeće politike i mjere koje utiču na proces uključivanja u škole novopristiglih učenika i studenata imigranata te kako školske ustanove adresiraju njihove različite potencijale učenja i potreba.

U drugom dijelu, analiziraju se politike u 10 odabranih obrazovnih sistema unutar dvije glavne dimenzije: Način na koji je raznolikost prilagođena i kako se u školskom okruženju razmatra dobrobit učenika i studenata sa imigrantskim porijeklom. Zadnje, ali veoma važno, ovaj Izvještaj analizira cjelokupnost političkih pristupa, te se daje Zaključak da sa politike kojima se promoviše pristup kvalitetnom obrazovanju omogućavaju kako integraciju samih učenika i studenata imigranata tako i cjelokupnu integraciju svih studenata u Evropi.

0

Integracija učenika i studenata imigrantskog porijekla u školama u Evropi: Nacionalne politike i mjere

Originalna
publikacija

Kako je riješena integracija učenika i studenata sa imigrantskim porijeklom u evropskim školama? Uprkos svim trenutnim naporima na nivou kako cijele Evrope, tako i na nivou pojedinačnih evropskih država učenici i studenti sa imigrantskim statusom i dalje nastavljaju da zaostaju za učenicima i studentima koji pripadaju domicilnoj populaciji u mnogim oblastima. Ovi učenici i studenti se naročito suočavaju sa brojnim izazovima koji su povezani sa njihovim učešćem u školama a koje mogu direktno uticati na njihovo učenje i razvoj i koji u konačnici može voditi do loše integracije unutar tržišta rada i uopšteno samog društva.

Ovaj Izvještaj pokazuje kako najviše obrazovne vlasti, koji uključuje 42 evropska obrazovna sistema, promovišu integraciju učenika i studenata imigranata u okviru osnovnog i srednjeg obrazovanja (kao referentna godina uzeta je školska 2017/18 godina).

U prvom dijelu, komparativne analize pokrivaju sve države opisujući postojeće politike i mjere koje utiču na proces uključivanja u škole novopristiglih učenika i studenata imigranata te kako školske ustanove adresiraju njihove različite potencijale učenja i potreba.

U drugom dijelu, analiziraju se politike u 10 odabranih obrazovnih sistema unutar dvije glavne dimenzije: Način na koji je raznolikost prilagođena i kako se u školskom okruženju razmatra dobrobit učenika i studenata sa imigrantskim porijeklom. Zadnje, ali veoma važno, ovaj Izvještaj analizira cjelokupnost političkih pristupa, te se daje Zaključak da sa politike kojima se promoviše pristup kvalitetnom obrazovanju omogućavaju kako integraciju samih učenika i studenata imigranata tako i cjelokupnu integraciju svih studenata u Evropi.

0