Publikacije

Originalna
publikacija

Da li su nastavnici u Evropi dobro plaćeni? Kakve su prilike nastavnika za razvoj karijere i na koji način je to povezano sa povećanjem njihovih plata? Da li su nastavnici stekli ili izgubili kupovnu moć posljednjih godina? Koje politike primjenjuju države za usklađivanje plata nastavnika i dodataka na plate i kako se mjere vannastavne aktivnosti i učinak? Godišnje ažuriranje #EurydiceEU o platama i naknadama na plate nastavnika i direktora škola u Evropi upravo je objavljeno povodom Svjetskog dana učitelja. Ove godine, Eurydice je po prvi put kao otvorene podatke objavila i tabele zemalja koje se odnose na plate i dodatke na plate nastavnika i direktora škola u Evropi koje su zajedno prikupile Eurydice i OECD/NESLI mreže. Ove podatke možete pronaći na sljedećoj web stranici: Teachers’ and School Heads’ Salaries and Allowances in Europe – 2020/2021 | Eurydice (europa.eu)

Naknada nastavnika i izgledi za karijeru su sastavni dio politika koje imaju za cilj da privuku najbolje kvalifikovane diplomce u profesiju i zadrže najbolje nastavnike. Naša publikacija prikazuje sastav i razlike u zaradama nastavnika i direktora škola među zemljama Eurydice. Uključuje uporednu analizu i nacionalne listove podataka sa detaljnim informacijama o platama, naknadama i drugim dodatnim isplatama koje primaju nastavnici i direktori škola.

Kompletan uporedni izvještaj možete besplatno pročitati na sljedećoj web stranici: https://bit.ly/3rbiHDT

Originalna
publikacija

Kad učenici počinju da izučavaju informatiku u Evropi? Na čemu se učenje u školama fokusira? Da li se od nastavnog osoblja zahtjevaju specifične kvalifikacije?

Obrazovanje u oblasti informatike je od suštinskog značaja za osposobljavanje djece i mladih sa potrebnim vještinama u oblasti informatike, da na odgovoran i siguran način aktivno učestvuju u razvoju tehnoloških i sve više digitalnih društvava. Kriza COVID-19 naglasila je potrebu za političkim akcijama u ovoj oblasti i svakako je bila prekretnica za digitalno obrazovanje.

Informatika je još uvijek relativno nova disciplina u školskom obrazovanju, a naziv i fokus srodnih školskih predmeta razlikuju se u evropskim zemljama. Ovaj izvještaj doprinosi izgradnji zajedničkog razumijevanja informatičkog obrazovanja pružajući komparativnu analizu kurikularnih pristupa i ishoda učenja u osnovnim i srednjim školama širom Evrope. Također razmatra kvalifikacije nastavnika, mogućnosti obuke i druge mjere podrške. Izvještaj se oslanja na podatke iz zakonodavstva i drugih zvaničnih upravljačkih dokumenata koje su prikupile članice mreže Eurydice (tj. 27 država članica EU plus Albanija, Bosna i Hercegovina, Švicarska, Island, Lihtenštajn, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška, Srbija i Turska ).

Originalna
publikacija

Izbijanje pandemije „COVID-19“ snažno je poremetilo svakodnevnu stvarnost škola širom Evrope. Tokom 2020. i 2021. godine, vanredna situacija dovela je do zatvaranja škola u mnogim zemljama i perioda učenja na daljinu ili kombinovanog učenja za mnoge učenike. Nastavnici su se morali brzo prilagoditi novim načinima izvođenja nastave, za koje nisu nužno bili obučeni, a učenici su se u početku morali osloniti na vlastite resurse kako bi nastavili učiti na daljinu koristeći niz tradicionalnih i inovativnih alata.

Iako je bilo pozitivnih obrazovnih efekata vezanih za korištenje tehnologija i transverzalnih vještina, pandemija je također pojačala postojeće obrazovne nejednakosti i rezultirala gubicima u učenju. Ovaj rad naglašava neke važne aspekte koji se odnose na uticaj pandemije COVID-19 na škole tokom školske 2020/2021. Prvo predstavlja pregled različitih organizacionih mjera poduzetih širom Evrope u ovom periodu u vezi sa školama. Zatim analizira glavne akcije koje su poduzele najviše obrazovne vlasti kako bi podržale digitalne kapacitete škola i nastavnika. Sve u svemu, brzi prelazak na učenje na daljinu ili kombinovano učenje otkrio je velike razlike u nivoima digitalizacije između zemalja, kao i između škola, nastavnika i učenika. Konačno, posljednji dio se bavi odgovorima najvišeg nivoa na pandemiju u smislu pružanja dodatnih resursa i sredstava za podršku u učenju studentima koji zaostaju.

Sažetak je izvod iz izvještaja „Povećanje postignuća i motivacije u učenju matematike i prirodnih nauka u školama“ i možete ga pronaći na sljedećoj web stranici:  https://eurydice.eacea.ec.europa.eu/publications/mathematics-and-science-learning-schools-2022

Originalna
publikacija

Koji tipovi obrazovnih sistema imaju veći udio učenika sa barem osnovnim znanjem iz matematike ili iz oblasti prirodnih nauka? I koje politike utiču na postignuća učenika?

Obrazovanje iz matematike i prirodnih nauka igra ključnu ulogu u opremanju djece i mladih potrebnim vještinama i znanjima da budu odgovorni i aktivni građani u našim društvima koja se brzo mijenjaju vođena tehnološkim napretkom. Međutim, dokazi iz međunarodnih studentskih anketa pokazuju da u Evropi značajan dio petnaestogodišnjaka ne dostiže osnovne nivoe vještina iz matematike i prirodnih nauka. Ovaj izvještaj može podržati kreatore obrazovne politike i „stakeholder-e“ širom Evrope u jačanju motivacije učenika, podizanju postignuća i pomoći onima koji zaostaju. Izvještaj objedinjuje kvalitativne informacije iz mreže Eurydice i podatke o postignućima iz dva međunarodna istraživanja o ocjenjivanju (Trendovi u međunarodnoj matematičkoj i naučnoj studiji (TIMSS) 2019. kojom upravlja Međunarodna asocijacija za evaluaciju obrazovnih postignuća (IEA) i PISA 2018. istraživanje koje je proveo OECD).

Originalna
publikacija

Da li su nastavnici u Evropi dobro plaćeni? Kakvi su izgledi nastavnika za povećanje plata kako napreduju u karijeri? Ove godine, po prvi put, Eurydice unapred objavljuje tabele za različite države vezane za plate i dodatke na plate za nastavnike i direktore škola u Evropi koje su zajedno prikupile mreže Eurydice i OECD/NESLI. Oni pokrivaju od predškolskog do opšteg višeg srednjeg obrazovanja.

Naknada nastavnika i izgledi za karijeru su zaista sastavni dio politika koje imaju za cilj da privuku najbolje kandidate i osiguraju da oni ostanu u struci. Državni listovi pružaju čitaocu detaljne informacije o zakonskim i stvarnim platama, naknadama i drugim dodatnim isplatama koje primaju nastavnici i direktori škola

Uporedni izvještaj biće objavljen 5. oktobra, povodom Svjetskog dana učitelja.

Originalna
publikacija

Koji tipovi obrazovnih sistema imaju veći udio učenika sa barem osnovnim znanjem iz matematike ili iz oblasti prirodnih nauka? I koje politike utiču na postignuća učenika?

Obrazovanje iz matematike i prirodnih nauka igra ključnu ulogu u opremanju djece i mladih potrebnim vještinama i znanjima da budu odgovorni i aktivni građani u našim društvima koja se brzo mijenjaju vođena tehnološkim napretkom. Međutim, dokazi iz međunarodnih studentskih anketa pokazuju da u Evropi značajan dio petnaestogodišnjaka ne dostiže osnovne nivoe vještina iz matematike i prirodnih nauka. Ovaj izvještaj može podržati kreatore obrazovne politike i „stakeholder-e“ širom Evrope u jačanju motivacije učenika, podizanju postignuća i pomoći onima koji zaostaju. Izvještaj objedinjuje kvalitativne informacije iz mreže Eurydice i podatke o postignućima iz dva međunarodna istraživanja o ocjenjivanju (Trendovi u međunarodnoj matematičkoj i naučnoj studiji (TIMSS) 2019. kojom upravlja Međunarodna asocijacija za evaluaciju obrazovnih postignuća (IEA) i PISA 2018. istraživanje koje je proveo OECD).

Originalna
publikacija

Pravični obrazovni sistemi igraju glavnu ulogu u nastojanju da evropska društva budu što pravednija i što inkluzivnija. Obrazovne vlasti u državama članicama Evropske unije imaju glavnu odgovornost za osiguranje pravičnosti u obrazovanju kako bi svaki učenik mogao iskoristiti svoj potencijal, i kako Evropa ne bi trošila dragocjene talente svoje najmlađe generacije. Socioekonomski položaj učenika, međutim, i dalje utiče na njihova postignuća. Za učenike u nepovoljnom položaju opasnost od nedovoljnog uspjeha i ranog napuštanja obrazovanja može biti značajna.
Kriza izazvana pandemijom COVID-19 donosi sve veće izazove koji će vjerovatno produbiti postojeće nejednakosti. Moramo uložiti zajedničke napore da se pozabavimo ovom situacijom i da podržimo učenike koji se susreću sa problemima.
Ovaj novi izvještaj istražuje obrazovne strukture i politike koje utiču na pravičnost u školama. One se ovdje povezuju sa postignućem učenika u međunarodnim istraživanjima i na taj način se identifikuju ključne politike i strukture koje su povezane sa višim nivoima pravičnosti.
Ključni nalazi upućuju na brojne načine na koje obrazovne vlasti mogu djelovati kako bi se poboljšala pravičnost u školama. Relevantne mjere politike uključuju povećanje javne potrošnje, naročito u osnovnom obrazovanju, povećanje učešća djece u nepovoljnom položaju u visokokvalitetnom ranom obrazovanju i predškolskom vaspitanju, usmjeravanje učenika na različite obrazovne programe ili smjerove u kasnijoj fazi, eliminisanje diferencijacije pri odabiru škole i politika upisa kao i smanjenje broj đaka koji ponavljaju razred. Izvještaj takođe upućuje na velike razlike među zemljama u pogledu načina na koji se te politike sprovode i koliko su djelotvorne u borbi protiv nejednakosti u obrazovanju.
Uvjerena sam da će ovaj komparativni izvještaj biti od velike pomoći kreatorima obrazovnih politika i drugim zainteresovanim stranama na nacionalnom nivou. Nadam se da će podstaći države da razmijene najbolje prakse i da uče jedni od drugih. Važno je voditi duboku i otvorenu raspravu o tome kako naše obrazovne sisteme učiniti inkluzivnijim i pravednijim.
Mariya Gabriel

Originalna
publikacija

U ovom sažetku istaknuti su neki od glavnih nalaza drugog izdanja izvještaja Eurydice mreže o „Ključnim podacima o ranom i predškolskom vaspitanju i obrazovanju u Evropi “.

Nakon kratkog uvoda o kontekstu evropskih programskih politika u vezi sa ranim i predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem (RPVO), u sažetku su opisane glavne mjere programskih politika za obezbjeđivanje pristupa, navodeći koje države garantuju mjesto u RPVO od kojeg uzrasta. U sažetku je prikazano gdje su usluge RPVO dostupne besplatno te u kojim zemljama roditelji plaćaju najviše naknade. Takođe je dat pregled dostupnosti i propisa koji se odnose na organizaciju RPVO kod kuće (koje pružaju lica koja brinu o djeci) širom Evrope.

U cilju pružanja pregleda kvaliteta RPVO, sažetak uključuje informacije o upravljanju, neophodnim kvalifikacijama osoblja i obrazovnim sadržajima. Takođe se skreće pažnja na različite načine na koje države vrše kontrolu kvaliteta RPVO kao i na mjere koje omogućavaju nesmetan prelazak na osnovno obrazovanje.

Originalna
publikacija

Ovaj Eurydice izvještaj fokusira se na temu jednakosti i inkluzije u visokom obrazovanju u Evropi. Analizira trenutni nivo usklađenosti evropskih sistema visokog obrazovanja sa deset principa i smjernica koje su se dogovorile sve zemlje EHEA kao nacrt da se unaprijedi posvećenost poboljšanju socijalne dimenzije. Postoji deset poglavlja koja se bave svakim principom. Svako poglavlje otvara se potpunim izlaganjem relevantnog principa i pratećih Smjernica. Slijedi sažeto objašnjenje o tome kako se određeni principi i smjernice odnose na pravičnost, metodološke izazove koji se rješavaju i izbor indikatora. Konačno, prikupljeni podaci se uglavnom prikazuju u obliku karata. Indikator na tabeli na kraju svakog poglavlja rezimira učinak evropskih zemalja na osnovu obima implementacije određenih Smjernica. Ovo čitaocu daje jasnu vizuelnu sliku o trenutnom nivou pažnje u evropskim sistemima na pravičnost i inkluziju u visokom obrazovanju. Konačno, završno poglavlje rezimira glavne nalaze izvještaja. Glavni izvor izvještaja su informacije o propisima i politikama najvišeg nivoa prikupljene od Eurydice nacionalnih jedinica, koje predstavljaju 38 obrazovnih sistema u 36 evropskih zemalja, sa akademskom 2020/2021.

Originalna
publikacija

Ovogodišnje izdanje publikacije o strukturalnim indikatorima za nadgledanje sistema obrazovanja i osposobljavanja u Evropi u školskoj/akademskoj 2021/2022 godini analizira više od 20 ključnih strukturnih indikatora obrazovne politike u četiri oblasti:

• obrazovanje i briga u ranom djetinjstvu,
• postignuće u osnovnim vještinama,
• rano napuštanje obrazovanja i obuke i
• visoko obrazovanje.

Dodatno daje kratak pregled glavnih reformi od početka školske/akademske 2014/15 godine u ovim oblastima politike. Dio informacija koji se tiču zemalja Evropske unije također je uključen u monitoring obrazovanja i obuke 2021.

Ažuriranje strukturnih pokazatelja za 2021 pokriva sve države članice EU, kao i Bosnu i Hercegovinu, Island, Lihtenštajn, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Norvešku, Srbiju i Tursku.