Archive for Oktobar, 2021

Struktura obrazovnog sistema u Evropi u 2021/22 godini – Šematski dijagrami

Originalna
publikacija

 

 

 

 

 

Ovaj izvještaj se fokusira na strukturu sistema obrazovanja i osposobljavanja od predškolskog nivoa obrazovanja do nivoa visokog obrazovanja za školsku/akademsku godinu 2021/22. Obuhvata 39 obrazovnih sistema, što odgovara 37 zemalja koje učestvuju u programu Erasmus+ EU (27 država članica EU, Albanija, Bosna i Hercegovina, Švicarska, Island, Lihtenštajn, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška, Srbija i Turska).

Ovaj izvještaj ima tri glavna odjeljka:

  1. Kratka prezentacija glavnih organizacionih modela osnovnog i nižeg srednjeg obrazovanja (nivoi ISCED 1-2),
  2. Vodič za čitanje dijagrama,
  3. Šematski dijagrami.
0

Obavezno obrazovanje u Evropi u školskoj 2021/22 godini

Originalna
publikacija

 

 

 

 

 

Ova publikacija pruža sažete informacije o trajanju obaveznog obrazovanja i obuke u 39 evropskih obrazovnih sistema koji pokrivaju 37 zemalja koje učestvuju u programu Erasmus+ EU (27 država članica EU, Albanija, Bosna i Hercegovina, Švicarska, Island, Lihtenštajn, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška, Srbija i Turska).

Detaljne informacije o strukturama obrazovnih sistema u različitim državama dostupne su u Strukturi evropskih obrazovnih sistema za 2021/22 godinu – Šematski dijagrami

Obavezno obrazovanje počinje na početku osnovnog obrazovanja (ISCED nivo 1) ili na kraju predškolskog obrazovanja (ISCED nivo 0). Pohađanje barem posljednje godine predškolskog obrazovanja (ISCED nivo 0) je obavezno u većini obrazovnih sistema. Francuska i Mađarska izvještavaju o najranijoj početnoj dobi za obavezno obrazovanje (3 godine). Nasuprot tome, u Estoniji i Hrvatskoj obavezno obrazovanje počinje sa 7 godina.

Puno radno vrijeme obaveznog obrazovanja i obuke, kako je definisano u ovoj publikaciji, odnosi se na period redovnog obrazovanja i obuke koji je obavezan za sve studente. Ovaj period je regulisan zakonom i često je određen uzrastom učenika. Obično se obavezno stalno obrazovanje i osposobljavanje odvija u obrazovnim ustanovama i školama. Međutim, u nekim obrazovnim sistemima određeni programi obaveznog obrazovanja i osposobljavanja mogu kombinovati vanredne školske i vanredne kurseve na radnom mjestu (dualni sistem). U takvim slučajevima učenici se ocjenjuju za posao koji obavljaju na oba mjesta (na radnom mjestu i u školi). U nekim zemljama, pod određenim uslovima, obavezno obrazovanje i obuka može se pružiti kod kuće.

U nešto manje od polovine evropskih obrazovnih sistema, redovno obavezno obrazovanje i obuka traju od 10 do 11 godina i završava se sa 15-16 godina. U Holandiji studenti u dobi od 16 godina koji nemaju stečenu osnovnu kvalifikaciju (Startkwalificatie) moraju nastaviti svoje obrazovanje i osposobljavanje dok ne navrše 18 godina ili steknu višu opštu srednju školu (HAVO) ili pred-univerzitetsku (VWO) ili VET (najmanje MBO 2) diploma. U osam obrazovnih sistema (Estonija, Poljska, Slovenija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Lihtenštajn, Crna Gora i Srbija) trajanje redovnog obaveznog obrazovanja i obuke je 9 godina.

Obrazovanje i osposobljavanje je obavezno više od 11 godina u 12 obrazovnih sistema. U Luksemburgu, Portugalu, Rumunjskoj, Finskoj i Turskoj trajanje redovnog obaveznog obrazovanja i osposobljavanja je 12 godina, dok je u Belgiji (tri zajednice) i Mađarskoj 13 godina pohađanja obavezno za sve studente. U Francuskoj su od septembra 2020. još dvije godine obuke postale obavezne u dobi od 16 do 18 godina, ali su prihvatljivi različiti oblici obuke, zbog čega mladi ostaju u nekoj vrsti obrazovanja i osposobljavanja 15 godina (vidi za svaku državu beleške). U Njemačkoj trajanje obaveznog obrazovanja varira između pokrajina: iznosi 12 godina u 12 zemalja i 13 godina u 4 zemlje. U Sjevernoj Makedoniji trajanje varira između 11 i 13 godina, ovisno o programu koji se prati tokom višeg srednjeg obrazovanja (vidi bilješke za pojedine zemlje).

U svim zemljama period obaveznog obrazovanja i obuke sa punim radnim vremenom uključuje najmanje nivo osnovnog i nižeg srednjeg obrazovanja (nivoi ISCED 1 i 2). U nekim zemljama takođe sadrži jedan ili više razreda višeg srednjeg obrazovanja (ISCED nivo 3). U dva obrazovna sistema (Austrija i Poljska) redovno obavezno obrazovanje i osposobljavanje prati dodatno obavezno vanredno obrazovanje i osposobljavanje.

0

Plate i dodaci na plate za nastavnike i školske direktore u Evropi za 2019/20 godinu

Originalna
publikacija

 

 

 

 

 

Između različitih evropskih država postoje značajne razlike u zakonskim platama za učitelje koji započinju svoju nastavničku profesiju. Bruto zakonske početne plate mogu se kretati od oko 5.000 do više od 80.000 eura godišnje, ovisno o zemlji.

Mogućnost povećanja plata tokom karijere značajno varira. U zavisnosti od zemlje, početne plate mogu se povećati tokom nastavničke karijere za bilo šta od 12 % (u Turskoj) do 116 % (u Portugalu). Prosječan broj godina potrebnih za dostizanje vrha raspona plata kreće se od 12 godina u Danskoj do 42 godine u Mađarskoj. U Irskoj, Holandiji i Poljskoj zakonske početne plate nastavnika mogu se povećati za više od 60 % u prvih 15 godina radnog staža, a još više u narednim godinama.

Između školskih 2018/19 i 2019/20 godine, nastavnicima su povećane plate u većini obrazovnih sistema, ali su povećanja plata uopšteno bila skromna ili indeksno povezana s inflacijom.

U četvrtini obrazovnih sistema početne plate nastavnika (prilagođene inflaciji) ostale su iste ili manje između 2014/15 i 2019/20 školske godine. Nasuprot tome, najveći porast u posljednjih pet godina može se naći u nekoliko zemalja centralne i istočne Evrope (Bugarska, Češka, Estonija, Letonija, Litvanija, Slovačka i Rumunija), te na Islandu i u Srbiji.

Stvarni nivo plata snažno je povezan sa bruto domaćim proizvodom (BDP) po glavi stanovnika zemlje, tj. što je veći BDP po stanovniku, veća je i prosječna godišnja plata. Prosječne stvarne plate su ispod BDP -a po glavi stanovnika u svim ili većini obrazovnih nivoa u gotovo četvrtini evropskih obrazovnih sistema, uključujući Češku, Estoniju, Irsku, Latviju (osim na višim srednjim nivoima), Mađarsku, Slovačku, Švedsku, Island (osim na višem sekundarnom nivou) i Norveškoj. U prosjeku nastavnici predškolskog odgoja i obrazovanja zarađuju manje, a nastavnici viših razreda uopšteno zarađuju više.

Školski direktori se često plaćaju na drugačijoj skali plata od nastavnika, a njihove plate imaju tendenciju da se povećavaju sa veličinom škole. Osim toga, njihove odgovornosti i iskustvo rezultiraju značajnim razlikama u platama u većini obrazovnih sistema.

0