Publikacije

Plate i dodaci na plate za nastavnike i školske direktore u Evropi za 2021/22 godinu

Originalna
publikacija

 

 

 

 

 

 

Naknade nastavnika i izgledi za karijeru sastavni su dio politika čiji je cilj privući najbolje kandidate i osigurati da ostanu u struci. Jesu li učitelji u Europi dobro plaćeni? Kakve izglede za povećanje plate imaju nastavnici, kako napreduju u karijeri? Jesu li učitelji posljednjih godina dobili ili izgubili kupovnu moć?

Direktori škola imaju ključnu ulogu u poboljšanju kvalitete izučavanja i učenja u školama i oblikovanju pristupa za cijelu školu koji pomaže u rješavanju problema ranog napuštanja škole. Kolike su minimalne plate direktora škola? Utiče li veličina njihove škole na njihovu platu?

Ovaj izvještaj prikazuje sastav i razlike u primanjima učitelja i direktora škola među zemljama u mreži Eurydice. Izvještaj također pruža informacije o zakonskim i stvarnim platama i pokriva predškolsko do opšteg srednjeg obrazovanje. Podaci korišteni za usporedni izvještaj dostupni su u otvorenom formatu podataka.

Tabele po državama prikazuju informacije uključene u ovaj izvještaj i još mnogo toga (upravljanje, zahtjevi za kvalifikacijama, naknade i stvarne plate za direktore škola). Dostupni su u formatu otvorenih podataka.

Podatke su zajednički prikupile mreže Eurydice i OECD/NESLI.

0

Osnovno obrazovanja u Evropi – 2023/2024

 

Originalna
publikacija

 

 

 

 

 

U Evropi obavezno obrazovanje počinje na početku osnovnog obrazovanja (ISCED nivo 1) ili na kraju predškolskog obrazovanja (ISCED nivo 0). Najčešća dob za početak obaveznog redovnog školovanja je 6 godina. Djeca u Francuskoj i Mađarskoj najranije započinju sa školovanjem, i to sa 3 godine. Nasuprot tome, djeca u Estoniji i Hrvatska nisu dužni započeti osnovno obrazovanje prije navršene 7 godine.

U svim zemljama redovno obavezno obrazovanje uključuje osnovno i niže srednje obrazovanje (ISCED nivoi 1 i 2). U većini zemalja, to također sadrži jedan ili više razreda višeg srednjeg obrazovanja obrazovanje (ISCED nivo 3). Pohađanje najmanje jedne godine predškolsko obrazovanje (ISCED nivo 0) obavezno je u oko polovine obrazovnih sistema. Redovno obavezno obrazovanje/osposobljavanje odnosi se na period redovnog obrazovanja/osposobljavanja koje je regulisano zakonom i koji je obavezan za svu djecu.

U Evropi, redovno obavezno obrazovanje/obuka obično traje 10-11 godina i završava u dobi od 15-16 godina. Najkraće trajanje osnovnog obrazovanje (8-9 godina) je u Estoniji, Hrvatskoj, Poljskoj, Sloveniji, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Lihtenštajnu, Crnoj Gori i Srbiji. U nešto manje od jedne trećine Evropskih obrazovnih sistema, obrazovanje/osposobljavanje je obavezno više od 11 godina i obično traje do 18 godine.

0

Struktura obrazovnog sistema u Evropi u 2023/24 godini – Šematski dijagrami

 

Originalna
publikacija

 

 

 

 

 

[Za dijagrame]

Ovaj izvještaj ilustruje shematske informacije o strukturi obrazovnih sistema u evropskim zemljama, od predškolskog do visokoškolskog nivoa u školskoj godini 2023./2024. Izvještaj, također, uključuje nacionalne dijagrame, vodič za čitanje dijagrama i kartu koja prikazuje glavne organizacione modele osnovnog i nižeg sekundarnog obrazovanja. Podaci su dostupni za 39 evropskih obrazovnih sistema koji pokrivaju 37 zemalja koje učestvuju u programu Erasmus+.

[Za obavezno obrazovanje]

Ovaj informativni list fokusiran je na trajanje obaveznog obrazovanja/obuke u Evropi. Ističe dob početka i završetka te razlikuje pojmove redovnog i vandrednog obaveznog obrazovanja/osposobljavanja. Informacije su dostupne za 39 evropskih obrazovnih sistema koji pokrivaju 37 zemalja koje učestvuju u programu EU-a Erasmus+.

0

Organizacija školskog vremena u Evropi: Osnovno i srednje opšte obrazovanje – 2023/24

Originalna
publikacija

 

 

 

 

 

 

Ovaj Izvještaj pruža informacije o početku školske godine u Evropi i  trajanju školske godine u različitim državama u Evropi, kao i vremenu i dužini trajanja školskih praznika. Izvještaj obuhvata i osnovno i opšto srednje obrazovanje.

Informacije su dostupne za 37 zemalja koje učestvuju u programu EU-a Erasmus+ (27 država članica, Albanija, Bosna i Hercegovina, Švicarska, Island, Lihtenštajn, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška, Srbija i Turska).

Ove godine po prvi put, Eurydice objavljuje kalendar u otvorenom formatu podataka, pružajući sve datume za školske kalendare na nivou država Evrope i, ako je primjenjivo, po regijama ili zonama.

0

Organizacija akademske 2023/2024 godine u Evropi

 

Originalna
publikacija

 

 

 

 

 

Akademski kalendar pokazuje podatke iz različitih država Evrope o tome kako je akademska 2023/2024 godina struktuirana  u smislu početka akademske 2023/2024 godine, vremena izvođenja predavanja, ispitnih rokova, praznika. Također, ova publikacija nam pruža uvid u razlike između univerzitetskih i ne-univerzitetskih studijskih programa. Informacije u ovoj publikaciji dostupne su za 37 država Evrope.

0

Preporučeno godišnje vrijeme za izvođenje nastave u redovnom obaveznom obrazovanju u Evropi – 2023/2023

 

Originalna
publikacija

 

 

 

 

Učinkovito učenje ovisi o mnogim faktorima, ali nesumnjivo, vrijeme nastave koje je dostupno učenicima igra ključnu ulogu u njihovom procesu učenja. Zajedno sa kvalitetom nastave i vremenom koje je na raspolaganju za učenje nakon škole, povećanje količine nastavnog vremena dodijeljenog disciplini može pomoći u podizanju interesa učenika za taj predmet i može imati pozitivan učinak na učinak učenika, čak i više kada povećanje je praćeno drugim mjerama podrške i usmjereno je na učenike u nepovoljnom položaju.

Ovaj izvještaj analizira preporučeno minimalno vrijeme nastave u redovnom obaveznom opštem obrazovanju u 39 obrazovnih sistema. Podaci se odnose na minimalne zahtjeve koje su nadležni organi postavili za obavezni nastavni plan i program za 2022/2023 godinu.

Analiza pokazuje da su čitanje, pisanje i književnost predmetna oblast koja generalno zauzima najveći udio vremena nastave na svim nivoima obrazovanja, a posebno je dominantna u osnovnom obrazovanju. Na primarnom nivou, fokus za većinu zemalja je na čitanju, pisanju i književnosti (oko 25% ukupnog vremena nastave), dok matematika predstavlja drugi najveći udio vremena nastave. Na srednjem nivou, udio čitanja, pisanja i književnosti opada u korist drugih predmeta, kao što su prirodne nauke i strani jezici. Ove podatke su zajednički prikupile mreže Eurydice i OECD NESLI.

 

0

Pregled mobilnosti: Izvještaj o pozadini visokog obrazovanja 2022/2023

Originalna
publikacija

 

 

 

 

 

Iskustvo transnacionalne mobilnosti tokom obrazovanja i obuke predstavlja veliki podsticaj u životu mnogih mladih ljudi. Uprkos dodanoj vrijednosti koju mobilnost učenika donosi i sve većim mogućnostima koje su dostupne, put ka slobodnom kretanju studenata, istraživača i pripravnika i dalje je otežan nizom prepreka.Svrha „Mobility Scoreboard“ je praćenje napretka koji su evropske zemlje ostvarile u promociji i uklanjanju prepreka mobilnosti za učenje.

Izvještaj pruža ažurirane informacije o šest indikatora na tabeli u oblastima informacija i usmjeravanja, pripreme na stranim jezicima, prenosivosti grantova i zajmova, podrške učenicima u nepovoljnom položaju, priznavanja ishoda učenja kroz Evropski sistem za prijenos i akumulaciju bodova (ECTS) i priznavanje kvalifikacije. Pokazatelji su također dostupni na web stranici Mobility Scoreboard.

Izvještaj je zasnovan na kvalitativnim podacima koje je prikupila Eurydice mreža o politikama i mjerama najvišeg nivoa, uglavnom u tercijarnom obrazovanju. Referentna godina izvještaja je akademska 2022/2023. Pokriveno je svih 27 država članica EU, kao i Albanija, Bosna i Hercegovina, Švicarska, Island, Lihtenštajn, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška, Srbija i Turska.

0

Ključni podaci o izučavanju jezika u školama u Evropi – Izdanje za 2023 godinu

 

Originalna
publikacija

 

 

 

 

Jezička raznolikost dio je DNK Evrope. Mozaik evropskih jezika uključuje ne samo službene državne jezike zemalja, već i regionalne ili manjinske jezike koji su se vijekovima govorili na evropskoj teritoriji, a da ne spominjemo jezike koje su donijeli migranti. Podrška jezičkoj raznolikosti i promocija učenja jezika je stalna politika Evropske Unije.

Izdanje Ključnih podataka o nastavi jezika u školama u Evropi za 2023. je peto izdanje izvještaja. Kao i prošla izdanja, i ovo novo ima za cilj da doprinese praćenju razvoja politike u oblasti nastave (stranih) jezika u školama u Evropi.

Ovaj izvještaj uključuje 51 indikator koji pokriva širok spektar tema relevantnih za (strano)jezičku politiku na nivou EU i na nacionalnom nivou. Podaci iz Eurydice mreže dopunjeni su podacima Eurostata i podacima iz dva međunarodna istraživanja koje je provela Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD): Program za međunarodnu procjenu učenika za 2018. (PISA) i Međunarodna anketa o podučavanju i učenju iz 2018. (TALIS).

0

Predavanje i učenje u školama u Evropi za vrijeme pandemije „Covid-19“

Originalna
publikacija

 

 

 

 

 

Izbijanje pandemije „COVID-19“ snažno je poremetilo svakodnevnu stvarnost škola širom Evrope. Tokom 2020. i 2021. godine, vanredna situacija dovela je do zatvaranja škola u mnogim zemljama i perioda učenja na daljinu ili kombinovanog učenja za mnoge učenike. Nastavnici su se morali brzo prilagoditi novim načinima izvođenja nastave, za koje nisu nužno bili obučeni, a učenici su se u početku morali osloniti na vlastite resurse kako bi nastavili učiti na daljinu koristeći niz tradicionalnih i inovativnih alata.

Iako je bilo pozitivnih obrazovnih efekata vezanih za korištenje tehnologija i transverzalnih vještina, pandemija je također pojačala postojeće obrazovne nejednakosti i rezultirala gubicima u učenju. Ovaj rad naglašava neke važne aspekte koji se odnose na uticaj pandemije COVID-19 na škole tokom školske 2020/2021. Prvo predstavlja pregled različitih organizacionih mjera poduzetih širom Evrope u ovom periodu u vezi sa školama. Zatim analizira glavne akcije koje su poduzele najviše obrazovne vlasti kako bi podržale digitalne kapacitete škola i nastavnika. Sve u svemu, brzi prelazak na učenje na daljinu ili kombinovano učenje otkrio je velike razlike u nivoima digitalizacije između zemalja, kao i između škola, nastavnika i učenika. Konačno, posljednji dio se bavi odgovorima najvišeg nivoa na pandemiju u smislu pružanja dodatnih resursa i sredstava za podršku u učenju studentima koji zaostaju.

Sažetak je izvod iz izvještaja „Povećanje postignuća i motivacije u učenju matematike i prirodnih nauka u školama“ i možete ga pronaći na sljedećoj web stranici:  https://eurydice.eacea.ec.europa.eu/publications/mathematics-and-science-learning-schools-2022

0

Povećanje postignuća i motivacije u učenju matematike i prirodnih nauka u školama – Infografika

Originalna
publikacija

 

 

 

 

 

Koji tipovi obrazovnih sistema imaju veći udio učenika sa barem osnovnim znanjem iz matematike ili iz oblasti prirodnih nauka? I koje politike utiču na postignuća učenika?

Obrazovanje iz matematike i prirodnih nauka igra ključnu ulogu u opremanju djece i mladih potrebnim vještinama i znanjima da budu odgovorni i aktivni građani u našim društvima koja se brzo mijenjaju vođena tehnološkim napretkom. Međutim, dokazi iz međunarodnih studentskih anketa pokazuju da u Evropi značajan dio petnaestogodišnjaka ne dostiže osnovne nivoe vještina iz matematike i prirodnih nauka. Ovaj izvještaj može podržati kreatore obrazovne politike i „stakeholder-e“ širom Evrope u jačanju motivacije učenika, podizanju postignuća i pomoći onima koji zaostaju. Izvještaj objedinjuje kvalitativne informacije iz mreže Eurydice i podatke o postignućima iz dva međunarodna istraživanja o ocjenjivanju (Trendovi u međunarodnoj matematičkoj i naučnoj studiji (TIMSS) 2019. kojom upravlja Međunarodna asocijacija za evaluaciju obrazovnih postignuća (IEA) i PISA 2018. istraživanje koje je proveo OECD).

0
Page 1 of 8 12345...»