Ključni podaci

Preporučeno godišnje vrijeme za izvođenje nastave u redovnom obaveznom obrazovanju u Evropi – 2023/2023

 

Originalna
publikacija

 

 

 

 

Učinkovito učenje ovisi o mnogim faktorima, ali nesumnjivo, vrijeme nastave koje je dostupno učenicima igra ključnu ulogu u njihovom procesu učenja. Zajedno sa kvalitetom nastave i vremenom koje je na raspolaganju za učenje nakon škole, povećanje količine nastavnog vremena dodijeljenog disciplini može pomoći u podizanju interesa učenika za taj predmet i može imati pozitivan učinak na učinak učenika, čak i više kada povećanje je praćeno drugim mjerama podrške i usmjereno je na učenike u nepovoljnom položaju.

Ovaj izvještaj analizira preporučeno minimalno vrijeme nastave u redovnom obaveznom opštem obrazovanju u 39 obrazovnih sistema. Podaci se odnose na minimalne zahtjeve koje su nadležni organi postavili za obavezni nastavni plan i program za 2022/2023 godinu.

Analiza pokazuje da su čitanje, pisanje i književnost predmetna oblast koja generalno zauzima najveći udio vremena nastave na svim nivoima obrazovanja, a posebno je dominantna u osnovnom obrazovanju. Na primarnom nivou, fokus za većinu zemalja je na čitanju, pisanju i književnosti (oko 25% ukupnog vremena nastave), dok matematika predstavlja drugi najveći udio vremena nastave. Na srednjem nivou, udio čitanja, pisanja i književnosti opada u korist drugih predmeta, kao što su prirodne nauke i strani jezici. Ove podatke su zajednički prikupile mreže Eurydice i OECD NESLI.

 

0

Ključni podaci o izučavanju jezika u školama u Evropi – Izdanje za 2023 godinu – Infografika

Originalna
publikacija

 

 

 

 

 

Jezička raznolikost dio je DNK Evrope. Mozaik evropskih jezika uključuje ne samo službene državne jezike zemalja, već i regionalne ili manjinske jezike koji su se vijekovima govorili na evropskoj teritoriji, a da ne spominjemo jezike koje su donijeli migranti. Podrška jezičkoj raznolikosti i promocija učenja jezika je stalna politika Evropske Unije.

Izdanje Ključnih podataka o nastavi jezika u školama u Evropi za 2023. je peto izdanje izvještaja. Kao i prošla izdanja, i ovo novo ima za cilj da doprinese praćenju razvoja politike u oblasti nastave (stranih) jezika u školama u Evropi.

Ovaj izvještaj uključuje 51 indikator koji pokriva širok spektar tema relevantnih za (strano)jezičku politiku na nivou EU i na nacionalnom nivou. Podaci iz Eurydice mreže dopunjeni su podacima Eurostata i podacima iz dva međunarodna istraživanja koje je provela Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD): Program za međunarodnu procjenu učenika za 2018. (PISA) i Međunarodna anketa o podučavanju i učenju iz 2018. (TALIS).

0

Ključni podaci o izučavanju jezika u školama u Evropi – Izdanje za 2023 godinu

 

Originalna
publikacija

 

 

 

 

Jezička raznolikost dio je DNK Evrope. Mozaik evropskih jezika uključuje ne samo službene državne jezike zemalja, već i regionalne ili manjinske jezike koji su se vijekovima govorili na evropskoj teritoriji, a da ne spominjemo jezike koje su donijeli migranti. Podrška jezičkoj raznolikosti i promocija učenja jezika je stalna politika Evropske Unije.

Izdanje Ključnih podataka o nastavi jezika u školama u Evropi za 2023. je peto izdanje izvještaja. Kao i prošla izdanja, i ovo novo ima za cilj da doprinese praćenju razvoja politike u oblasti nastave (stranih) jezika u školama u Evropi.

Ovaj izvještaj uključuje 51 indikator koji pokriva širok spektar tema relevantnih za (strano)jezičku politiku na nivou EU i na nacionalnom nivou. Podaci iz Eurydice mreže dopunjeni su podacima Eurostata i podacima iz dva međunarodna istraživanja koje je provela Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD): Program za međunarodnu procjenu učenika za 2018. (PISA) i Međunarodna anketa o podučavanju i učenju iz 2018. (TALIS).

0

Povećanje postignuća i motivacije u učenju matematike i prirodnih nauka u školama – Infografika

Originalna
publikacija

 

 

 

 

 

Koji tipovi obrazovnih sistema imaju veći udio učenika sa barem osnovnim znanjem iz matematike ili iz oblasti prirodnih nauka? I koje politike utiču na postignuća učenika?

Obrazovanje iz matematike i prirodnih nauka igra ključnu ulogu u opremanju djece i mladih potrebnim vještinama i znanjima da budu odgovorni i aktivni građani u našim društvima koja se brzo mijenjaju vođena tehnološkim napretkom. Međutim, dokazi iz međunarodnih studentskih anketa pokazuju da u Evropi značajan dio petnaestogodišnjaka ne dostiže osnovne nivoe vještina iz matematike i prirodnih nauka. Ovaj izvještaj može podržati kreatore obrazovne politike i „stakeholder-e“ širom Evrope u jačanju motivacije učenika, podizanju postignuća i pomoći onima koji zaostaju. Izvještaj objedinjuje kvalitativne informacije iz mreže Eurydice i podatke o postignućima iz dva međunarodna istraživanja o ocjenjivanju (Trendovi u međunarodnoj matematičkoj i naučnoj studiji (TIMSS) 2019. kojom upravlja Međunarodna asocijacija za evaluaciju obrazovnih postignuća (IEA) i PISA 2018. istraživanje koje je proveo OECD).

0

Podaci o državama: Plate i dodaci na plate za nastavnike i školske direktore u Evropi za 2020/21 godinu

Originalna
publikacija

 

 

 

 

 

Da li su nastavnici u Evropi dobro plaćeni? Kakvi su izgledi nastavnika za povećanje plata kako napreduju u karijeri? Ove godine, po prvi put, Eurydice unapred objavljuje tabele za različite države vezane za plate i dodatke na plate za nastavnike i direktore škola u Evropi koje su zajedno prikupile mreže Eurydice i OECD/NESLI. Oni pokrivaju od predškolskog do opšteg višeg srednjeg obrazovanja.

Naknada nastavnika i izgledi za karijeru su zaista sastavni dio politika koje imaju za cilj da privuku najbolje kandidate i osiguraju da oni ostanu u struci. Državni listovi pružaju čitaocu detaljne informacije o zakonskim i stvarnim platama, naknadama i drugim dodatnim isplatama koje primaju nastavnici i direktori škola

Uporedni izvještaj biće objavljen 5. oktobra, povodom Svjetskog dana učitelja.

0

Sažetak izvještaja Eurydice mreže: Ključni podaci o ranom i predškolskom vaspitanju i obrazovanju u Evropi

Originalna
publikacija

 

 

 

 

 

U ovom sažetku istaknuti su neki od glavnih nalaza drugog izdanja izvještaja Eurydice mreže o „Ključnim podacima o ranom i predškolskom vaspitanju i obrazovanju u Evropi “.

Nakon kratkog uvoda o kontekstu evropskih programskih politika u vezi sa ranim i predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem (RPVO), u sažetku su opisane glavne mjere programskih politika za obezbjeđivanje pristupa, navodeći koje države garantuju mjesto u RPVO od kojeg uzrasta. U sažetku je prikazano gdje su usluge RPVO dostupne besplatno te u kojim zemljama roditelji plaćaju najviše naknade. Takođe je dat pregled dostupnosti i propisa koji se odnose na organizaciju RPVO kod kuće (koje pružaju lica koja brinu o djeci) širom Evrope.

U cilju pružanja pregleda kvaliteta RPVO, sažetak uključuje informacije o upravljanju, neophodnim kvalifikacijama osoblja i obrazovnim sadržajima. Takođe se skreće pažnja na različite načine na koje države vrše kontrolu kvaliteta RPVO kao i na mjere koje omogućavaju nesmetan prelazak na osnovno obrazovanje.

0

Preporučeno godišnje vrijeme za izvođenje nastave u redovnom obaveznom obrazovanju u Evropi u školskoj 2020/21 godini – komparativni pregled

Originalna
publikacija

Količina vremena za izvođenje nastave dostupna studentima važan je faktor u njihovom procesu učenja. Postojeći dokazi sugerišu da kvaliteta nastave i vrijeme dostupno za učenje mogu imati pozitivan učinak na rezultate učenika i mogu nadoknaditi slabosti u drugim oblastima kao što su sposobnosti učenika ili spremnost za učenje. Istraživanje je također pokazalo kako povećanje količine nastavnog vremena dodijeljenog određenom predmetu može pomoći u podizanju nivoa zanimanja učenika za taj predmet, a zatim i poboljšanju uspješnosti.

Korelacija između vremena za izvođenje nastave i samog izvođenja nastave nije, međutim, nedvosmislena jer se u jednačinu moraju uzeti u obzir i drugi važni elementi a to uključuje kvalitetu nastave i vrijeme dostupno za učenje izvan škole. Pozitivan odnos između produženog vremena za izvođenje nastave i rezultata učenika zapravo je očigledniji kada je to povećanje popraćeno drugim mjerama podrške i usmjereno na studente u nepovoljnom položaju, na primjer, one koji imaju nepovoljnije okruženje za učenje kod kuće.

Lavy (2015) ispitao je korelaciju između rezultata PISA testa učenika iz iste škole iz različitih predmeta i vremena provedenog na izučavanju istih. Otkrio je da su razlike među predmetima u rezultata učenika povezane s razlikama u raspoloživom vremenu školske nastave za svaki predmet, posebno s obzirom na učenike iz porodica s niskim stepenom obrazovanja i djecu imigranata druge generacije. Dobbie i Fryer (2013.) primijetili su da indeks od pet politika (produženo vrijeme za izvođenje nastave, učestale povratne informacije između nastavnika, upotreba podataka za usmjeravanje nastave, izvođenje nastave u visokim dozama i velika očekivanja) može objasniti oko 45% varijacija kod učenika ‘rezultati i učinkovitost škola u charter školama u New Yorku. Štoviše, Battistin i Meroni (2016.) analizirali su uticaj povećanja vremena za izvođenje nastave u školama s niskim rezultatima u Italiji u okviru Projekta kvalitete i zasluga, zaključivši da je intervencija podigla rezultate iz matematike za učenike iz najmanje razvijenih sredina. Suprotno tome, ciljanje najboljih učenika s dodatnim jezičnim aktivnostima imalo je cijenu smanjenja njihovog uspjeha u matematici. Aucejo i Romano (2016.) primijetili su da su dobici iz matematike i rezultata čitanja značajniji kada se interveniše u cilju smanjenja izostanaka s nastave (i, prema tome, izjednačavanja količine vremena koje su učenici dobili) nego kod povećanja broja dana nastave u školskoj godini.

Ovaj se izvještaj odnosi na preporučeno minimalno vrijeme izvođenja nastave u redovnom obaveznom opštem obrazovanju koje se odnosi od prve godine osnovnog obrazovanja do kraja redovnog obaveznog obrazovanja za sve učenike u 2020/21 školskoj godini u 39 evropskih obrazovnih sistema. Podatke su zajednički prikupili Evropska komisija „Eurydice“ i OECD-ova mreža „NESLI“.

 

0

Eurydice Sažetak – Ključni podaci o ranom odgoju i obrazovanju u Evropi za 2019 godinu

Originalna
publikacija

Obrazovanje i odgoj djece u ranom djetinjstva (ECEC) – faza prije osnovnog obrazovanja – postaje važan dio evropske obrazovne politike. U srednjoročnom izvještaju o provođenju strateškog okvira za evropsku saradnju u obrazovanju i osposobljavanju (ET 2020) zaključeno je da „današnja potreba za fleksibilnošću i propusnošću između iskustava učenja zahtijeva usklađenost politike od predškolskog obrazovanja i škola do visokog obrazovanja, strukovnog obrazovanje i osposobljavanje i učenje odraslih. Budući da su rane godine najvažnije u životu osobe, ECEC postavlja temelj za uspješno cjeloživotno učenje.

U Evropi većina djece započinje s osnovnim obrazovanjem oko šeste godine života. Trenutno 31 milion djece mlađe od ove dobi živi u Evropskoj uniji i potencijalni su korisnici usluga predškolskog obrazovanja i odgoja (ECEC). Međutim, univerzalni pristup i visoka kvaliteta ECEC usluga još uvijek nisu postignuti u mnogim evropskim zemljama.

Vrste ECEC usluga i njihova kvaliteta često se razlikuju ovisno o dobi djece. Djeca u većini zemalja Srednje i Južne Evrope susreću se s promjenama prelazeći iz okruženja za odgoj o djeci u predškolskim školama koje su usmjerene prema obrazovanju oko treće godine života. Međutim, tradicionalna podjela između dječjeg odgoja i faze predškolskog obrazovanja zamagljuje se u mnogim zemljama koje uvode obrazovne smjernice ili kurikulumi za mlađu djecu.

ECEC dobre kvalitete za djecu mlađu od treće godine još nije dostupan u mnogim evropskim zemljama. Jasni obrazovni sadržaji za svu djecu, koje isporučuje visoko kvalifikovani kadar i podržano dosljednim politikama uglavnom se nalaze u nordijskim, baltičkim i balkanskim regijama. Te zemlje pružaju integrirane ECEC usluge za svu djecu mlađu od osnovne škole. Ipak, neki se još uvijek bore za korištenje pristupa svakom djetetu i imaju nisku stopu sudjelovanja.

Dostupnost ECEC-a je mala za djecu mlađu od treće godine. U prosjeku, 34% ili oko 5 miliona djece mlađe od 3 godine pohađa ECEC. Samo sedam država članica EU (Danska, Njemačka, Estonija, Latvija, Slovenija, Finska i Švedska), kao i Norveška, omogućavaju mjesto za javno finansiranje osiguranja za svako dijete od rane dobi (6 do 18 mjeseci).

U Evropi većina porodica plaća ECEC za djecu mlađu od treće godine. Prosječne mjesečne naknade su najviše u Irskoj, Holandiji, Velikoj Britaniji i Švicarskoj.

Pristupačnost i pristupačnost znatno su bolji za stariju djecu. Gotovo polovina evropskih zemalja omogućava mjesto u ECEC-u od treće godine života (često besplatno). Sve veći broj zemalja obvezuje  pohađanje nastave tokom posljednje godine ECEC-a.

Zahtjevi za kvalifikovani kadar su obično niži za rad sa mlađom djecom od starijih. U većini obrazovnih sistema  asistenti se mogu zaposliti bez početne kvalifikacije u ECEC-u. Samo pet obrazovnih sistema učinio je CPD obveznim za sve zaposlenike ECEC-a (Luksemburg, Rumunima, Slovenija, Velika Britanija (Škotska) i Srbija).

Usklađenost sa strukturnim normama i standardima, zajedno s evaluacijom procesa učenja i svakodnevnim interakcijama u okruženju, bitni su dijelovi osiguranja kvalitete. Međutim, i strukturalna i procesna kvaliteta procjenjuju se u samo manjini evropskih zemalja. Dječji se glasovi rijetko čuju i tijekom evaluacije.

0

Ključni podaci o ranom obrazovanju i brizi za djecu u Evropi – izdanje za 2019. godinu

Originalna
publikacija

Obrazovanje i briga za djecu u ranom djetinjstvu (ECEC) – faza prije osnovnog obrazovanja – sve se više priznaje kao temelj za cjeloživotno učenje i razvoj. Ovo drugo izdanje Ključnih podataka o obrazovanju i brizi za djecu u ranom djetinjstvu u Europi prikazuje napredak postignut u ključnim područjima kvalitete koji su identifikovani u Preporuci Savjeta o visokokvalitetnim sistemima ECEC-a. Njime se kreatorima politike, istraživačima i roditeljima omogućuje lak pristup međunarodnim usporednim podacima i bogatstvo primjera zemalja koji se odnose na ECEC politike koje se trenutno provode u Europi.

Prvi dio Izvještaja sadrži pokazatelje o ključnim područjima kvalitete, osoblju, obrazovnim smjernicama, kao i evaluaciji i praćenju. Međusobno povezujući ova ključna područja, Izvještaj nudi pristup usmjeren na djecu, pri čemu se posebna pozornost posvećuje međusobnoj povezanosti politika u različitim područjima. Važnost uključenosti u obrazovanje naglašava se i kao visokokvalitetan ECEC smatra se jednim od najboljih načina za povećanje jednakosti  u društvu. Drugi dio Izvještaja daje nacionalnu sliku s informativnim listovima koji ističu ključne pretpostavke svakog sistema ECEC-a, uključujući dijagram njegove strukture.

Djelokrug Izvještaja je vrlo širok, a obuhvata središnje i regulirane domove u javnom i privatnom sektoru u 38 evropskih zemalja (43 obrazovna sistema) koje učestvuju u programu EU Erasmus +. Uključuje 28 država članica Evropske unije, kao i Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Švicarsku, Island, Lihtenštajn, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Norvešku, Srbiju i Tursku.

0

Modernizacija visokog obrazovanja u Evropi: Akademsko osoblje – 2017

Originalna
publikacija

Sektor visokog obrazovanja već dvije decenije prolazi kroz velike promjene. Uprkos nedavnim demografskim padovima u kohortama u visokom obrazovanju u nekim zemljama, ukupan broj studenata je porastao, dok je sektor visokog obrazovanja diverzifikovan uz brojne strukturne promjene. Akademsko osoblje je veoma odgovorno  za povećane društvene zahtjeve, ali, da li su se sistemi prilagodili kako bi im omogućili da održavaju korak sa ovim brzim promjenama?

Modernizacija visokog obrazovanja u Evropi: akademsko osoblje – 2017 istražuje trenutne okolnosti u kojima se nalazi akademsko osoblje kao dio evropskog visokog obrazovanja koje se stalno i brzo mijenja. Izvještaj se bavi zahtjevima za kvalifikacije akademskog osoblja, postupak angažovanja, zapošljavanjem i uslovima rada u akademskom svijetu, eksternom kontrolom kvaliteta i centralizovanim strategijama internacionalizacije.

Izvještaj se zasniva na kombinaciji kvalitativnih i kvantitativnih podataka i obuhvata sisteme visokog obrazovanja u 35 zemalja. Akcenat je dat najznačajnijim kategorijama visokoobrazovnog osoblja, prvenstveno onima u čijoj nadležnosti je nastava, odnosno istraživanje.

Dalje, izvještaj sadrži nacionalne dijagrame koji daju koristan pregled najznačajnijih kategorija akademskog osoblja za datu zemlju. Za svaku kategoriju osoblja, dat je niz podataka, uključujući glavna zaduženja, potrebne kvaifikacije, ugovore i statističke podatke.

Ovo izdanje ‘Eurydice Izvoda’ daje kratak pregled nekih od glavnih nalaza iz izvještaja.

U većini zemalja Evrope, najviši organi uprave uređuju bar dio pitanja vezanih za angažovanje akademskog osoblja, dok se posebna pravila razlikuju u obimu i opsegu. U 24 visokoobrazovna sistema postoje propisi koji uređuju jednake mogućnosti, koje se direktno primjenjuju na angažovanje akademskog osoblja. Propisi o jednakim mogućnostima uglavnom obuhvataju pol, etničku pripadnost, invaliditet, religiju, starost, politička opredjeljenja i seksualnu orjentaciju.

Konkretna primjena ovih zakona se obično ostavlja poslodavcima, ali u slučajevima kada zakon sadrži konkretne ciljeve ili smjernice, oni se obično odnose samo na rodnu ravnopravnost. Rodna ravnopravnost se decenijama nalazi visoko na političkoj agendi na nivou Evrope. Ipak, uprkos pozitivnom razvoju u pozicijama akademskog osoblja, u većini zemalja žene i dalje čine manje od polovine radne snage.

Rodne razlike su još izraženije po pitanju broja žena koje streknu zvanja profesora. U zemljama poput Belgije, Irske, Grčke, Kipra i Holandije, manje od 20% profesora su žene. Srbija je jedina zemlja u kojoj su više od 40% profesora žene.

Širom Evrope, put žena do visokih akademskih zvanja se usporava preprekama koje opšti zakoni o jednakim mogućnostima nijesu u stanju da otklone. Ovdje treba dodati i činjenicu da u mnogim zemljama radno zakonodavstvo garantuje veću sigurnost zaposlenja onima sa višim zvanjima u profesiji. Stoga, žene ne samo da su nedovoljno zastupljene u ovom sektoru, već su i na manje prestižnim pozicijama, i susrijeću se sa težim uslovima zapošljavanja.

Izbor akademske karijere i napredovanje do najviših pozicija iziskuje ogromno vrijeme i napore, širom Evrope, ali se situacija po pitanju sigurnosti posla ne poboljšava. U većini evropskih zemalja postoji kombinacija ugovora na određeno i neodređeno vrijeme za akademsko osoblje, sa izuzetkom Slovačke i Letonije, gdje postoje samo ugovori na određeno vrijeme.

Jedna od jakih determinanti ugovorne stabilnosti je faza akademske karijere, gdje imamo mlado akademsko osoblje, zaposleno na projektnoj osnovi ili ugovorima na određeno vrijeme, a veće izglede za ugovore na neodređeno vrijeme ima starije, iskusno osoblje. Iako većina profesora i iskusnog akademskog osoblja u većini zemalja Evrope i dalje ima ugovore na neodređeno vrijeme, konkurencija za ove pozicije je sve veća, čime se smanjuju mogućnosti zapošljavanja u cjelokupnom visokoobrazovnom sektoru.

Najveći procenat ugovora na neodređeno vrijeme – 80% ili više – su informacije koje su dale Francuska, Malta i Turska. Prati ih Švedska, u kojoj oko 70% akademskog osoblja ima ugovore na neodređeno vrijeme.

0
Page 1 of 3 123