Archive for Novembar, 2020

Evropsko područje visokog obrazovanja u 2020 godini – Izvještaj koji se odnosi na implementaciju bolonjskog procesa

Originalna
publikacija

 

 

 

 

 

Vezano za Izvještaj

Kako je napredovao Evropski prostor visokog obrazovanja (EHEA) tokom posljednja dva desetljeća? Šta je sljedeće? Novo izdanje ovog Izvještaja koji se odnosi na  provođenje bolonjskog procesa daje prikaz na ostvarene rezultate a koji su ostvareni u tom vremenskom periodu kao što su:

  • Harmonizacija struktura stepenovanja,
  • Uspostava pouzdanih sistema osiguranja kvalitete i
  • Stvaranje okruženja koje podržava internacionalizaciju.

Države su nastavile da i dalje budu uključene u  ​​„EHEA-i“, u međuvremenu je broj studenata znatno porastao, dostigavši ​​danas više od 38 miliona. Uprkos tome, još uvijek je ostalo da se dosta posla uradi, pri čemu „EHEA“ još uvijek nije postigla dovoljni stepen socijalnog uključivanja, a stope učestvovanja zastupljenih grupa nisu se značajno poboljšale. https://eacea.ec.europa.eu/national-policies/eurydice/content/european-higher-education-area-2020-bologna-process-implementation-report_en

Vezano za konferenciju:

Sutra u 9 sati (CET), možete pratiti sljedeću bolonjsku ministarsku konferenciju u Rimu gdje će se postaviti novi ambiciozni prioriteti za djelovanje. Tokom konferencije ministri EHEA usvojit će Rimsko ministarsko saopštenje, temeljni dokument koji će dati naznake o sljedećih deset godina rada cijelog evropskog prostora visokog obrazovanja, a koji će naglasiti potrebu za poboljšanjem implementacije naših temeljnih vrijednosti. Konferencija će se prvi put održati u virtualnom formatu, a svi će je moći vidjeti zahvaljujući live streamingu:

http://www.ehea.info/page-ehea-ministerial-conferece-rome-2020

0

Struktura obrazovnog sistema u Evropi u 2020/21 godini – šematski prikaz

Originalna
publikacija

 

 

 

 

 

Kako različite države širom Evrope organizuju svoje obrazovne sisteme? Koji su različiti modeli organizacije u osnovnom i srednjem obrazovanju u Evropi i koliko dugo traju različiti nivoi obrazovanja? Koliko su različiti programi koji se nude na tercijarnom nivou?

Ovaj Izvještaj se prevashodno fokusira na  strukturu sistema obrazovanja i osposobljavanja od predškolskog do tercijarnog nivoa obrazovanja za školsku/akademsku 2020/21 godinu. Izvješta se odnosi na 43 obrazovna sistema, i obuhvata 38 država koje učestvuju u programu EU Erasmus + (27 država članica EU, Velika Britanija,  Albanija,  Bosna i Hercegovina,  Švicarska,  Island,  Lihtenštajn,  Crna Gora,  Sjeverna Makedonija, Norveška,  Srbija i Turska).Ovaj izvještaj pokriva tri glavne sekcije:

  • Kratka prezentacija glavnih organizacionih modela primarnog i nižeg srednjeg obrazovanja (ISCED nivoi 1-2),
  • Vodič za čitanje dijagrama,
  • Shematski dijagrami
0

Obavezno obrazovanje u Evropi u školskoj 2020/21 godini

Originalna
publikacija

 

 

 

 

 

Ova publikacija pruža sažete informacije o trajanju obaveznog obrazovanja u 43 evropska obrazovna sistema koja pokrivaju 38 država koje učestvuju u EU-ovom programu Erasmus + (27 država članica EU, Velika Britanija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Švicarska, Island, Lihtenštajn, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška, Srbija i Turska). U većini evropskih država obavezno obrazovanje započinje početkom osnovnog obrazovanje (ISCED nivo 1), često u dobi od 6 godina. Međutim, pohađanje barem zadnje godine predškolskog obrazovanja (ISCED nivo 0) obavezno je u 19 država. U ovom  Izvještaju otkićemo da u je u Francuskoj i Mađarskoj najranija početna dob za započinjanje obaveznog obrazovanja 3 godine. Suprotno tome, u Estoniji i Hrvatskoj, obavezno obrazovanje započinje u dobi od 7 godina. Cjelodnevno obavezno obrazovanje, kako je definisano u ovoj publikaciji, odnosi se na period redovnog izvođenja nastave koje je obavezno za sve učenike. To je period koji je regulisan zakonom i često određen dobom učenika. Obično se redovno obavezno obrazovanje/obuka pruža u okviru osnovne škole. Međutim, u nekim državama određeni obavezni programi obrazovanja/osposobljavanja mogu kombinovati  izvođenje nastave sa skraćenim radnim vremenom u školi sa izvođenjem nastave na radnom mjestu tj. u kući (dvostruki sistem). U takvim slučajevima učenici se ocjenjuju za postignute rezultate  koji ostvaruju na oba mjesta (radno mjesto tj kuća i škola). U nekim zemljama, pod određenim uslovima, kompletno  obavezno obrazovanje može biti ostvareno od kuće. U nešto više od polovine evropskih obrazovnih sistema trajenje redovnog obveznog obrazovanja/osposobljavanja je 10-11 godina i završava u dobi od 15-16 godina, osim u Rumuniji gdje je dob za završetak osnovnog obaveznog obrazovanja 17 godina. U Holandiji, učenici u dobi od 16 godina koji nisu stekli osnovnu kvalifikaciju (Startkwalificatie) moraju nastaviti školovanje/osposobljavanje dok ne napune 18 godina ili steknu višu opštu srednju školu (HAVO) ili preduniverzitet (VWO) ili VET (najmanje MBO 2) diploma. U osam obrazovnih sistema (Estonija, Poljska, Slovenija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Lihtenštajn, Crna Gora i Srbija), trajanje redovnog obaveznog obrazovanje je 9 godina. Osnovno obrazovanje u trajanju od 11 godina je obavezno  u 11 obrazovnih sistema. U Luksemburgu, Portugalu, Velikoj Britaniji (Sjeverna Irska) i Turskoj, trajanje obaveznog osnovnog obrazovanja/ osposobljavanje je 12 godina, dok je u Belgiji (tri zajednice), Francuskoj i Mađarskoj 13 godina.

0