Archive for 2020

„Eurydice“ sažetak: Jednakost u obrazovanju u Evropi

Originalna
publikacija

 

 

 

 

 

Ovaj „Eurydice“ sažetak predstavlja glavna značajke koje se mogu naću u sklopu  „Eurydice“ izvještaja o Jednakost u školskom sistemu obrazovanja u Evropi. Izvještaj pruža pregled obrazovnih struktura i politika koje utiču na pravednost u obrazovanju. Također izvještaj povezuje ove značajke sa uspjehom učenika koje su sprovedene u međunarodnim anketama o ocjenjivanju učenika (PISA, PIRLS i TIMSS). Gledajući 42 evropska obrazovna sistema, izvještaj identifikuje koje su politike i strukture povezane s višim nivoima pravičnosti u uspjehu učenika.

0

Studentske naknade i sistemi podrške u sklopu visokog obrazovanja u Evropi – 2020/21

Originalna
publikacija

 

 

 

 

 

U kojoj državi Evrope studenti primaju finansijsku podršku za vrijeme studiranja? Koji studenti mogu dobiti finansijsku podršku? Koje države u Evropi naplaćuju naknade za studiranje? Sistemi studentskih naknada i podrške važni su alati državnih politika u podršci (ili obeshrabrivanju) pristupa visokom obrazovanju i mogu imati uticaj na napredovanje i stopu završetka studija. Iako naknade nameću finansijski teret studentima – koje mogu biti više ili manje značajane, u zavisnosti u odnosu na prirodu i visinu naknada i socio-ekonomskim uslovima učenika i njihovih porodica, mjere podrške mogu ublažiti finansijske prepreke studiranju.

Ovaj „Eurydice“ izvještaj predstavlja usporedni pregled glavnih determinanti državnih sistema studentskih naknada i finansijske podrške u evropskom sistemu visokog obrazovanja u akademskoj 2020/21, te pruža uvid u to naplaćuju li se naknade studentima koji studiraju u sklopu visokog obrazovanja i koji će studenti možda morati platiti naknade i kolika će biti visina naknada? Također ovaj „Eurydice“ izvještaj predstavlja alate javne finansijske podrške koje su dostupne studentima, uključujući podršku i zajmove kako samim studentima, tako i njihovim porodicama, u obliku poreznih olakšica koje se odnose na roditelje studenata i porodičnim doplataka.

U vremenu pandemije „COVID-19“, pristup visokom obrazovanju postao je još izazovniji za neke studente. Ovaj izvještaj obuhvata neke administrativne i finansijske mjere koje su vlade država usvojile 2020 godine kao podršku studentima za vrijeme trajanja pandemije.

Izvještaj pokriva 38 zemalja, uključujući 27 država članica EU, kao i Veliku Britaniju, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Švicarsku, Island, Lihtenštajn, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Norvešku, Srbiju i Tursku.

0

Strukturalni indikatori za nadziranje sistema obrazovanja i osposobljavanja u Evropi u 2020 godini

Originalna
publikacija

 

 

 

 

 

Kakav je pristup evropskih država pri procjeni rezultata učenika u osnovnim predmetima (pismenost/jezik, matematika i naučni predmeti )? Na koji način se mjeri mogućnost zapošljavanja diplomanata? Ovaj Izvještaj odnosi se na ova i druga pitanja koji sadrži 35 ažuriranih strukturnih pokazatelja u šest oblasti obrazovne politike:

  • Obrazovanje i odgoj u ranom djetinjstvu;
  • Postignuti rezultati u osnovnim predmetima;
  • Rano napuštanje obrazovanja i osposobljavanja;
  • Više obrazovanje;
  • Zapošljivost diplomiranih studenata i
  • Mobilnost učenja.

Ovaj Izvještaj također dodatno pruža kratak pregled glavnih reformi koje su sprovedene od  2014/15 školske/akademske godine u navedenim oblastima politika. Dio informacija u ovom Izvještaju koji se tiču država članica EU objavljen je u Monitoru obrazovanja i osposobljavanja 2020.

Ažuriranje za 2020. godinu pokriva države članice EU, kao i Veliku Britaniju, Bosnu i Hercegovinu, Island, Lihtenštajn, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Norvešku, Srbiju i Tursku.

0

Evropsko područje visokog obrazovanja u 2020 godini – Izvještaj koji se odnosi na implementaciju bolonjskog procesa

Originalna
publikacija

 

 

 

 

 

Vezano za Izvještaj

Kako je napredovao Evropski prostor visokog obrazovanja (EHEA) tokom posljednja dva desetljeća? Šta je sljedeće? Novo izdanje ovog Izvještaja koji se odnosi na  provođenje bolonjskog procesa daje prikaz na ostvarene rezultate a koji su ostvareni u tom vremenskom periodu kao što su:

  • Harmonizacija struktura stepenovanja,
  • Uspostava pouzdanih sistema osiguranja kvalitete i
  • Stvaranje okruženja koje podržava internacionalizaciju.

Države su nastavile da i dalje budu uključene u  ​​„EHEA-i“, u međuvremenu je broj studenata znatno porastao, dostigavši ​​danas više od 38 miliona. Uprkos tome, još uvijek je ostalo da se dosta posla uradi, pri čemu „EHEA“ još uvijek nije postigla dovoljni stepen socijalnog uključivanja, a stope učestvovanja zastupljenih grupa nisu se značajno poboljšale. https://eacea.ec.europa.eu/national-policies/eurydice/content/european-higher-education-area-2020-bologna-process-implementation-report_en

Vezano za konferenciju:

Sutra u 9 sati (CET), možete pratiti sljedeću bolonjsku ministarsku konferenciju u Rimu gdje će se postaviti novi ambiciozni prioriteti za djelovanje. Tokom konferencije ministri EHEA usvojit će Rimsko ministarsko saopštenje, temeljni dokument koji će dati naznake o sljedećih deset godina rada cijelog evropskog prostora visokog obrazovanja, a koji će naglasiti potrebu za poboljšanjem implementacije naših temeljnih vrijednosti. Konferencija će se prvi put održati u virtualnom formatu, a svi će je moći vidjeti zahvaljujući live streamingu:

http://www.ehea.info/page-ehea-ministerial-conferece-rome-2020

0

Struktura obrazovnog sistema u Evropi u 2020/21 godini – šematski prikaz

Originalna
publikacija

 

 

 

 

 

Kako različite države širom Evrope organizuju svoje obrazovne sisteme? Koji su različiti modeli organizacije u osnovnom i srednjem obrazovanju u Evropi i koliko dugo traju različiti nivoi obrazovanja? Koliko su različiti programi koji se nude na tercijarnom nivou?

Ovaj Izvještaj se prevashodno fokusira na  strukturu sistema obrazovanja i osposobljavanja od predškolskog do tercijarnog nivoa obrazovanja za školsku/akademsku 2020/21 godinu. Izvješta se odnosi na 43 obrazovna sistema, i obuhvata 38 država koje učestvuju u programu EU Erasmus + (27 država članica EU, Velika Britanija,  Albanija,  Bosna i Hercegovina,  Švicarska,  Island,  Lihtenštajn,  Crna Gora,  Sjeverna Makedonija, Norveška,  Srbija i Turska).Ovaj izvještaj pokriva tri glavne sekcije:

  • Kratka prezentacija glavnih organizacionih modela primarnog i nižeg srednjeg obrazovanja (ISCED nivoi 1-2),
  • Vodič za čitanje dijagrama,
  • Shematski dijagrami
0

Obavezno obrazovanje u Evropi u školskoj 2020/21 godini

Originalna
publikacija

 

 

 

 

 

Ova publikacija pruža sažete informacije o trajanju obaveznog obrazovanja u 43 evropska obrazovna sistema koja pokrivaju 38 država koje učestvuju u EU-ovom programu Erasmus + (27 država članica EU, Velika Britanija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Švicarska, Island, Lihtenštajn, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška, Srbija i Turska). U većini evropskih država obavezno obrazovanje započinje početkom osnovnog obrazovanje (ISCED nivo 1), često u dobi od 6 godina. Međutim, pohađanje barem zadnje godine predškolskog obrazovanja (ISCED nivo 0) obavezno je u 19 država. U ovom  Izvještaju otkićemo da u je u Francuskoj i Mađarskoj najranija početna dob za započinjanje obaveznog obrazovanja 3 godine. Suprotno tome, u Estoniji i Hrvatskoj, obavezno obrazovanje započinje u dobi od 7 godina. Cjelodnevno obavezno obrazovanje, kako je definisano u ovoj publikaciji, odnosi se na period redovnog izvođenja nastave koje je obavezno za sve učenike. To je period koji je regulisan zakonom i često određen dobom učenika. Obično se redovno obavezno obrazovanje/obuka pruža u okviru osnovne škole. Međutim, u nekim državama određeni obavezni programi obrazovanja/osposobljavanja mogu kombinovati  izvođenje nastave sa skraćenim radnim vremenom u školi sa izvođenjem nastave na radnom mjestu tj. u kući (dvostruki sistem). U takvim slučajevima učenici se ocjenjuju za postignute rezultate  koji ostvaruju na oba mjesta (radno mjesto tj kuća i škola). U nekim zemljama, pod određenim uslovima, kompletno  obavezno obrazovanje može biti ostvareno od kuće. U nešto više od polovine evropskih obrazovnih sistema trajenje redovnog obveznog obrazovanja/osposobljavanja je 10-11 godina i završava u dobi od 15-16 godina, osim u Rumuniji gdje je dob za završetak osnovnog obaveznog obrazovanja 17 godina. U Holandiji, učenici u dobi od 16 godina koji nisu stekli osnovnu kvalifikaciju (Startkwalificatie) moraju nastaviti školovanje/osposobljavanje dok ne napune 18 godina ili steknu višu opštu srednju školu (HAVO) ili preduniverzitet (VWO) ili VET (najmanje MBO 2) diploma. U osam obrazovnih sistema (Estonija, Poljska, Slovenija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Lihtenštajn, Crna Gora i Srbija), trajanje redovnog obaveznog obrazovanje je 9 godina. Osnovno obrazovanje u trajanju od 11 godina je obavezno  u 11 obrazovnih sistema. U Luksemburgu, Portugalu, Velikoj Britaniji (Sjeverna Irska) i Turskoj, trajanje obaveznog osnovnog obrazovanja/ osposobljavanje je 12 godina, dok je u Belgiji (tri zajednice), Francuskoj i Mađarskoj 13 godina.

0

Plate i dodaci na plate za nastavnike i školske direktore u Evropi za 2018/19 godinu

Originalna
publikacija

 

 

 

 

 

Između različitih evropskih država postoje značajne razlike u zakonskim platama za učitelje koji započinju svoju nastavničku profesiju. Bruto zakonske početne plate mogu se kretati od oko 5.000 do više od 80.000 eura godišnje, ovisno o zemlji.

U dvanaest država svi učitelji početnici imaju jednaku zakonsku platu bez obzira na obrazovni stepen na kojem predaju. U ostalim državama postoje razlike u platama između različitih nivoa obrazovanja, uglavnom povezane s razlikama u minimalnim kvalifikacionim zahtjevima.

U otprilike polovini obrazovnih sistema učitelji dobivaju novčanu naknadu za daljni nastavak formalnih kvalifikacije, te  se mogu pozicionirati na viši nivo plate, tj. steći veći platni  koeficijent, ostvarivati  veće bodovima na ljestvici plata, ostvarivati dodatni staž ili dobiti naknadu.

Postoje značajne razlike u iznosu i vremenu povećanja plate povezane s radnim stažem. Ovisno o državi, početne plate mogu se tokom učiteljske karijere povećati za sve od 12% do 116%. Prosječni broj godina potrebnih za dosezanje maksimalne plate kreće se od 6 godina u Velikoj Britaniji (Škotska) do 42 godine u Mađarskoj. U Irskoj, Holandiji i Poljskoj zakonske početne plate učiteljima mogu se povećati za više od 60% u prvih petnaest godina radnog staža, a čak i više u sljedećim godinama.

U 2018/19 školskoj godini učiteljima je povećana obavezna plata u većini obrazovnih sistema, ali povećanja plata uglavnom su bila skromna ili su najčešće bila povezana sa godišnjom rastom  inflacije. U Grčkoj, Luksemburgu, Portugalu, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Švicarskoj, Lihtenštajnu i Crnoj Gori jedva da je došlo do promjena u visini obavezne plate u odnosu na 2017/18 školsku godinu.

Suprotno tome, Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Rumunija i Slovačka nastavile su s implementacijom mjera uvedenih prethodnih godina za poboljšanje plata učiteljima. Zapravo, navedene države imaju  najvećim rast početnih plata (prilagođenih inflaciji) u posljednje četiri godine u EU. Od 2014/15 školske godine početne plate prilagođene inflaciji također su se znatno povećale u Irskoj, Malti i Švedskoj.

Stvarni nivo plate snažno je povezan s drušvenim bruto proizvodom po stanovniku zemlje (GDP Per capita), odnosno što je veći GDP per capita, to je veća prosječna godišnja plata. U prosjeku učitelji predškolskog uzrasta obično zarađuju manje, a učitelji viših razreda srednje škole uglavnom više.

Direktori škola često su plaćeni po drugačijoj ljestvici plata u odnosu na učitelje, a njihove plate obično rastu s veličinom škole. U većini obrazovnih sistema postoje značajne razlike u platama među direktorima škola, u zavisnosti od veličine škole ili nekim drugim karakteristikama samih škola, te nekim drugim karakteristikama  direktora škola, poput iskustva koje posjeduju i/ili odgovornosti samih direktora.

0

Jednakost u školskom obrazovanju u Evropi: Strukture, politike i rezultati u učenju

Originalna
publikacija

 

 

 

 

 

Obrazovanje može igrati važnu ulogu u postizanju pravičnijih i sveobuhvatnijih evropskih društava. Da bi se to postiglo, obrazovni sistemi moraju biti pravedniji, osiguravajući da svi mladi ljudi mogu razvijati svoje talente i ostvariti svoj puni potencijal. Međutim, socijalno-ekonomska pozadina i dalje je snažna odrednica postignuća  učenika tj. rezultata koji sami učenici postižu za vrijeme svog obrazovanja u školama. Kako dizajn obrazovnih sistema utiče na obrazovne nejednakosti?

Na osnovu 42 evropska obrazovna sistema, ovaj „Eurydice-ov“ izvještaj istražuje ovu temu i identifikuje politike i strukture povezane s višim nivoima pravičnosti u postignućima učenika. To čini na temelju međunarodnih anketa za ocjenjivanje učenika, poput PISA, PIRLS i TIMSS. Izvještaj ispituje sljedeće komponente obrazovnog sistema:

  • Učestvovanje u obrazovanju te brigu u ranom djetinjstvu,
  • Finansiranje škola,
  • Diferencijacija i tipovi škola,
  • Izbor škole,
  • Upisne politike,
  • Sistemi praćenja,
  • Ponavljanje razreda,
  • Autonomija škole,
  • Školska odgovornost,
  • Podrška školama u nepovoljnom položaju,
  • Podrška učenicima s niskim uspjehom i mogućnost učenja.
0

How is Covid-19 affecting schools in Europe?

Originalna
publikacija

The future depends on what you do today” Mahatma Gandhi

For several weeks, global news has been saturated by one story, one common human reality. Everyone and everything is affected by the covid-19 pandemic, and we have all had to adapt to a sudden shift in the way we live. This of course includes the way we educate our children.

As our map below shows, most European countries have closed schools as part of their measures to limit contact between people and to slow down the spread of the virus. In Italy, the European country hit first by the pandemic, schools closed on the 5th of March 2020. This decision was soon followed by Albania, Greece, Czechia and Romania. Most European education systems closed their schools by 16 March 2020. The last country to announce such measures was the United Kingdom, where all the schools closed their doors by March 20-23.

Two European countries currently buck the trend of school closures for primary and lower secondary schools. Sweden and Iceland are relying upon stricter social distancing and hygiene measures to prevent further transmission of the virus – but only upper secondary and tertiary education institutions have been required to close.

Elsewhere in Europe, learning support is being provided in different ways: via books and materials taken from school; through various e-learning platforms enabling teachers and pupils to work and interact together, and with the help of quickly developed national television programmes or lessons on social media platforms. Some education systems announced exceptional holidays at the beginning of the school closures to better prepare for this distance learning support, but now all European countries are organising distance instruction.

It is unclear how long this situation will last. One country – Malta – has already announced that schools will remain closed until the end of the school year (30 June 2020). Finland has recently extended the restrictions on contact teaching until 13 May and is preparing for school closure until the end of term (30 May 2020), if deemed necessary. It seems likely that other countries will be making similar announcements in the days and weeks ahead.

The scenario of prolonged school closure puts new pressures on parents – both key workers leaving home each day, teleworkers and the unemployed. While often the experience of spending more time together may bring families closer – both metaphorically and literally – in other cases there may be an intensification of negative family dynamics. However confinement is experienced, there will also be other educational impacts.

The consequences of school closure potentially extending to the end of the school year could be felt at the very heart of education systems. Questions concerning grading and assessment of progress, and the organisation of final exams or national tests will rapidly become a significant policy challenge. How will next year’s entry to higher education be determined if students in their final school year are unable to study adequately or to be assessed fairly?

In addition to these concerns, there are wider societal implications of current arrangements. Some parents are not in a position to be able to support their children’s learning effectively, and this will undoubtedly exacerbate the effects of educational inequalities. A number of education systems already anticipate that disadvantaged students will struggle to adapt to current reality, with less access to learning materials including to online platforms, and less support.

While many countries re-evaluate the situation every two weeks, most have issued orders that extend until further notice. Eurydice’s recent ad-hoc data collection shows that in Europe, primary and lower secondary schools are currently closed until the end of the spring break. According to the report on the Organisation of School Time in Europe, the spring break usually takes place around Catholic or Orthodox Easter holiday and finishes around April 12/13 or April 19 (week 16-17). Meanwhile, in some countries – particularly those in the north of Europe, the school year will be finishing by June. So the prospect of pupils not returning to school this academic year is very real.

While this is an unprecedented crisis that has induced high levels of anxiety, it is also a time where we are all doing things differently and learning from the experience. People’s ability to adapt rapidly to working and educating children at home has been extraordinary, and we should be grateful that we have the technology to assist us. When we have got through this crisis, we will not return to the world as it was. Rather, we are now preparing with our children to face the world as it will be in the future.

Notes: An education institution is considered closed when regular pupils/students may not go to the education site outside the home. Situations where buildings remain open to children of key/essential workers do not affect this definition of closure. The closed till date includes closure due to Covid-19 and any type of subsequent school or public holidays.  

Germany and Switzerland: varies across the country. The map indicates the most common date. 

Finland: the first three grades of primary school remain open, but the government advises parents that, whenever possible, children should stay home and use distance learning.  

Full data can be downloaded HERE.

Authors: Akvilė Motiejūnaitė-Schulmeister and David Crosier 

0

Pregled mobilnosti: Pozadinski Izvještaj o visokom obrazovanju – 2018/19

Originalna
publikacija

Koje države u Evropi pružaju jasne informacije studentima o prilikama za mobilnost? Kako se učenici u nepovoljnom položaju podržavaju u programima mobilnosti? Mogu li studenti uzimati svoje stipendije i kredite u inostranstvu? Novo izdanje platforme za ocjenu mobilnosti (Eurydice) i zadnji pozadinski Izvještaj za period 2018/19 godina trebaju ponuditi odgovore na ova i druga pitanja o mobilnosti učenja studentima visokog obrazovanja u 38 evropskih država! Ovo drugo izdanje Izvještaja uključuje ažurirane osnovne informacije o šest kompozitnih indikatora o informacijama i vodstvima, pripremi stranih jezika, prenosivosti stipendija i zajmova, učestvovanju učenika u nepovoljnom položaju u programima mobilnosti, priznavanju ishoda učenja i automatskom priznavanju kvalifikacija.

Informacije za akademsku 2018/19 godinu  prikupljene  su od „Eurydice-ovog“ nacionalnog odjeljenja i pokrivaju 28 država članica EU, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Švicarsku, Island, Lihtenštajn, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Norvešku, Srbiju i Tursku.

0