Tematski izvještaji

Originalna
publikacija

Kakve su plate nastavnika i direktora škola u poređenju sa platama širom Evrope?

Plate nastavnika i izgledi za karijeru su kritični za privlačenje i zadržavanje talenata u obrazovanju. Ali kako se ti izgledi razvijaju kako nastavnici stiču iskustvo? Kako je inflacija utjecala na njihove zarade i da li su posljednjih godina stekli ili izgubili kupovnu moć?

Direktori škola igraju vitalnu ulogu u poboljšanju kvaliteta obrazovanja i rješavanju izazova kao što je rano napuštanje škole. Ovo postavlja važna pitanja: Koje su minimalne plate za rukovodioce škola širom Evrope? Da li veličina škole utiče na njihovu naknadu?

Interaktivni alat Eurydice pruža detaljne uporedne podatke o zakonskim i stvarnim platama nastavnika i direktora škola u 37 zemalja, članica Eurydice mreže, koje pokrivaju predškolsko i više srednje obrazovanje. Alat omogućava detaljnu analizu plata i naknada na različitim nivoima obrazovanja i fazama karijere.

Podatke su zajedno prikupile mreže Eurydice i OECD/NESLI, nudeći vrijedne uvide u naknade nastavnika i direktora škola u evropskim obrazovnim sistemima.

Originalna
publikacija

Naknade nastavnika i izgledi za karijeru sastavni su dio politika čiji je cilj privući najbolje kandidate i osigurati da ostanu u struci. Jesu li učitelji u Europi dobro plaćeni? Kakve izglede za povećanje plate imaju nastavnici, kako napreduju u karijeri? Jesu li učitelji posljednjih godina dobili ili izgubili kupovnu moć?

Direktori škola imaju ključnu ulogu u poboljšanju kvalitete izučavanja i učenja u školama i oblikovanju pristupa za cijelu školu koji pomaže u rješavanju problema ranog napuštanja škole. Kolike su minimalne plate direktora škola? Utiče li veličina njihove škole na njihovu platu?

Ovaj izvještaj prikazuje sastav i razlike u primanjima učitelja i direktora škola među zemljama u mreži Eurydice. Izvještaj također pruža informacije o zakonskim i stvarnim platama i pokriva predškolsko do opšteg srednjeg obrazovanje. Podaci korišteni za usporedni izvještaj dostupni su u otvorenom formatu podataka.

Tabele po državama prikazuju informacije uključene u ovaj izvještaj i još mnogo toga (upravljanje, zahtjevi za kvalifikacijama, naknade i stvarne plate za direktore škola). Dostupni su u formatu otvorenih podataka.

Podatke su zajednički prikupile mreže Eurydice i OECD/NESLI.

Originalna
publikacija

U Evropi obavezno obrazovanje počinje na početku osnovnog obrazovanja (ISCED nivo 1) ili na kraju predškolskog obrazovanja (ISCED nivo 0). Najčešća dob za početak obaveznog redovnog školovanja je 6 godina. Djeca u Francuskoj i Mađarskoj najranije započinju sa školovanjem, i to sa 3 godine. Nasuprot tome, djeca u Estoniji i Hrvatska nisu dužni započeti osnovno obrazovanje prije navršene 7 godine.

U svim zemljama redovno obavezno obrazovanje uključuje osnovno i niže srednje obrazovanje (ISCED nivoi 1 i 2). U većini zemalja, to također sadrži jedan ili više razreda višeg srednjeg obrazovanja obrazovanje (ISCED nivo 3). Pohađanje najmanje jedne godine predškolsko obrazovanje (ISCED nivo 0) obavezno je u oko polovine obrazovnih sistema. Redovno obavezno obrazovanje/osposobljavanje odnosi se na period redovnog obrazovanja/osposobljavanja koje je regulisano zakonom i koji je obavezan za svu djecu.

U Evropi, redovno obavezno obrazovanje/obuka obično traje 10-11 godina i završava u dobi od 15-16 godina. Najkraće trajanje osnovnog obrazovanje (8-9 godina) je u Estoniji, Hrvatskoj, Poljskoj, Sloveniji, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Lihtenštajnu, Crnoj Gori i Srbiji. U nešto manje od jedne trećine Evropskih obrazovnih sistema, obrazovanje/osposobljavanje je obavezno više od 11 godina i obično traje do 18 godine.