Tematski izvještaji

Originalna
publikacija

Da li su nastavnici u Evropi dobro plaćeni? Kakve su prilike nastavnika za razvoj karijere i na koji način je to povezano sa povećanjem njihovih plata? Da li su nastavnici stekli ili izgubili kupovnu moć posljednjih godina? Koje politike primjenjuju države za usklađivanje plata nastavnika i dodataka na plate i kako se mjere vannastavne aktivnosti i učinak? Godišnje ažuriranje #EurydiceEU o platama i naknadama na plate nastavnika i direktora škola u Evropi upravo je objavljeno povodom Svjetskog dana učitelja. Ove godine, Eurydice je po prvi put kao otvorene podatke objavila i tabele zemalja koje se odnose na plate i dodatke na plate nastavnika i direktora škola u Evropi koje su zajedno prikupile Eurydice i OECD/NESLI mreže. Ove podatke možete pronaći na sljedećoj web stranici: Teachers’ and School Heads’ Salaries and Allowances in Europe – 2020/2021 | Eurydice (europa.eu)

Naknada nastavnika i izgledi za karijeru su sastavni dio politika koje imaju za cilj da privuku najbolje kvalifikovane diplomce u profesiju i zadrže najbolje nastavnike. Naša publikacija prikazuje sastav i razlike u zaradama nastavnika i direktora škola među zemljama Eurydice. Uključuje uporednu analizu i nacionalne listove podataka sa detaljnim informacijama o platama, naknadama i drugim dodatnim isplatama koje primaju nastavnici i direktori škola.

Kompletan uporedni izvještaj možete besplatno pročitati na sljedećoj web stranici: https://bit.ly/3rbiHDT

Originalna
publikacija

Kad učenici počinju da izučavaju informatiku u Evropi? Na čemu se učenje u školama fokusira? Da li se od nastavnog osoblja zahtjevaju specifične kvalifikacije?

Obrazovanje u oblasti informatike je od suštinskog značaja za osposobljavanje djece i mladih sa potrebnim vještinama u oblasti informatike, da na odgovoran i siguran način aktivno učestvuju u razvoju tehnoloških i sve više digitalnih društvava. Kriza COVID-19 naglasila je potrebu za političkim akcijama u ovoj oblasti i svakako je bila prekretnica za digitalno obrazovanje.

Informatika je još uvijek relativno nova disciplina u školskom obrazovanju, a naziv i fokus srodnih školskih predmeta razlikuju se u evropskim zemljama. Ovaj izvještaj doprinosi izgradnji zajedničkog razumijevanja informatičkog obrazovanja pružajući komparativnu analizu kurikularnih pristupa i ishoda učenja u osnovnim i srednjim školama širom Evrope. Također razmatra kvalifikacije nastavnika, mogućnosti obuke i druge mjere podrške. Izvještaj se oslanja na podatke iz zakonodavstva i drugih zvaničnih upravljačkih dokumenata koje su prikupile članice mreže Eurydice (tj. 27 država članica EU plus Albanija, Bosna i Hercegovina, Švicarska, Island, Lihtenštajn, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška, Srbija i Turska ).

Originalna
publikacija

Koji tipovi obrazovnih sistema imaju veći udio učenika sa barem osnovnim znanjem iz matematike ili iz oblasti prirodnih nauka? I koje politike utiču na postignuća učenika?

Obrazovanje iz matematike i prirodnih nauka igra ključnu ulogu u opremanju djece i mladih potrebnim vještinama i znanjima da budu odgovorni i aktivni građani u našim društvima koja se brzo mijenjaju vođena tehnološkim napretkom. Međutim, dokazi iz međunarodnih studentskih anketa pokazuju da u Evropi značajan dio petnaestogodišnjaka ne dostiže osnovne nivoe vještina iz matematike i prirodnih nauka. Ovaj izvještaj može podržati kreatore obrazovne politike i „stakeholder-e“ širom Evrope u jačanju motivacije učenika, podizanju postignuća i pomoći onima koji zaostaju. Izvještaj objedinjuje kvalitativne informacije iz mreže Eurydice i podatke o postignućima iz dva međunarodna istraživanja o ocjenjivanju (Trendovi u međunarodnoj matematičkoj i naučnoj studiji (TIMSS) 2019. kojom upravlja Međunarodna asocijacija za evaluaciju obrazovnih postignuća (IEA) i PISA 2018. istraživanje koje je proveo OECD).

Originalna
publikacija

Ovaj Eurydice izvještaj fokusira se na temu jednakosti i inkluzije u visokom obrazovanju u Evropi. Analizira trenutni nivo usklađenosti evropskih sistema visokog obrazovanja sa deset principa i smjernica koje su se dogovorile sve zemlje EHEA kao nacrt da se unaprijedi posvećenost poboljšanju socijalne dimenzije. Postoji deset poglavlja koja se bave svakim principom. Svako poglavlje otvara se potpunim izlaganjem relevantnog principa i pratećih Smjernica. Slijedi sažeto objašnjenje o tome kako se određeni principi i smjernice odnose na pravičnost, metodološke izazove koji se rješavaju i izbor indikatora. Konačno, prikupljeni podaci se uglavnom prikazuju u obliku karata. Indikator na tabeli na kraju svakog poglavlja rezimira učinak evropskih zemalja na osnovu obima implementacije određenih Smjernica. Ovo čitaocu daje jasnu vizuelnu sliku o trenutnom nivou pažnje u evropskim sistemima na pravičnost i inkluziju u visokom obrazovanju. Konačno, završno poglavlje rezimira glavne nalaze izvještaja. Glavni izvor izvještaja su informacije o propisima i politikama najvišeg nivoa prikupljene od Eurydice nacionalnih jedinica, koje predstavljaju 38 obrazovnih sistema u 36 evropskih zemalja, sa akademskom 2020/2021.

Originalna
publikacija

Ovaj izvještaj se fokusira na strukturu sistema obrazovanja i osposobljavanja od predškolskog nivoa obrazovanja do nivoa visokog obrazovanja za školsku/akademsku godinu 2021/22. Obuhvata 39 obrazovnih sistema, što odgovara 37 zemalja koje učestvuju u programu Erasmus+ EU (27 država članica EU, Albanija, Bosna i Hercegovina, Švicarska, Island, Lihtenštajn, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška, Srbija i Turska).

Ovaj izvještaj ima tri glavna odjeljka:

1. Kratka prezentacija glavnih organizacionih modela osnovnog i nižeg srednjeg obrazovanja (nivoi ISCED 1-2),
2. Vodič za čitanje dijagrama,
3. Šematski dijagrami.

Originalna
publikacija

Pitate li se kako je ove godine organizovan akademski kalendar, posebno nakon što je pandemija „COVID-19“  uticala na naše sisteme visokog obrazovanja? Ova publikacija, zasnovana na nacionalnim tj. državnim podacima, daje tačne podatke o početku akademske godine, terminima, praznicima i ispitnim rokovima. Ističu se i razlike između univerzitetskih i ne-univerzitetskih studijskih programa. Podaci su dostupni za 37 zemalja.