Eurydice sažetak: Građansko obrazovanje u školama u Evropi u 2017

Originalna
publikacija

„Eurydice“ sa zadovoljstvom objavljuje svoju prvi sažetak u novoj 2018 godini koji se odnosi na „Građansko obrazovanje u evropskim školama u 2017 godini“. Eurydice-ov sažetak o građanskom obrazovanju u evropskim školama u 2017 godini naglašava razlike između različitih propisa u evropskim državama koji se odnose na građansko obrazovanje, te daje preporuke i vezi građanskog obrazovanja koji utiči kako na same škole tako i na učenike u njima. Pozivamo Vas da pročitate ktarki sažetak o građanskom obrazovanju u školama u Evropi u 2017 godini kako biste stekli uvid zašto je građansko obrazovanje tako važno, te saznali više o promjenama koje mnoge evropske države podržavaju.

Glavne teme ovog kratkog Izvješata uključuje:

  1. Šta znači građansko obrazovanje?
  2. Organizaciju nastavnog plana i programa,
  3. Učenje o građanskom obrazovanju u učionicama i van njih,
  4. Procjena građanskog obrazovanja,
  5. Osposobljavanje nastavnika za izvođenje nastave o građanskom obrazovanju
0

Modernizacija visokog obrazovanja u Evropi: Akademsko osoblje – 2017

Originalna
publikacija

Sektor visokog obrazovanja već dvije decenije prolazi kroz velike promjene. Uprkos nedavnim demografskim padovima u kohortama u visokom obrazovanju u nekim zemljama, ukupan broj studenata je porastao, dok je sektor visokog obrazovanja diverzifikovan uz brojne strukturne promjene. Akademsko osoblje je veoma odgovorno  za povećane društvene zahtjeve, ali, da li su se sistemi prilagodili kako bi im omogućili da održavaju korak sa ovim brzim promjenama?

Modernizacija visokog obrazovanja u Evropi: akademsko osoblje – 2017 istražuje trenutne okolnosti u kojima se nalazi akademsko osoblje kao dio evropskog visokog obrazovanja koje se stalno i brzo mijenja. Izvještaj se bavi zahtjevima za kvalifikacije akademskog osoblja, postupak angažovanja, zapošljavanjem i uslovima rada u akademskom svijetu, eksternom kontrolom kvaliteta i centralizovanim strategijama internacionalizacije.

Izvještaj se zasniva na kombinaciji kvalitativnih i kvantitativnih podataka i obuhvata sisteme visokog obrazovanja u 35 zemalja. Akcenat je dat najznačajnijim kategorijama visokoobrazovnog osoblja, prvenstveno onima u čijoj nadležnosti je nastava, odnosno istraživanje.

Dalje, izvještaj sadrži nacionalne dijagrame koji daju koristan pregled najznačajnijih kategorija akademskog osoblja za datu zemlju. Za svaku kategoriju osoblja, dat je niz podataka, uključujući glavna zaduženja, potrebne kvaifikacije, ugovore i statističke podatke.

Ovo izdanje ‘Eurydice Izvoda’ daje kratak pregled nekih od glavnih nalaza iz izvještaja.

U većini zemalja Evrope, najviši organi uprave uređuju bar dio pitanja vezanih za angažovanje akademskog osoblja, dok se posebna pravila razlikuju u obimu i opsegu. U 24 visokoobrazovna sistema postoje propisi koji uređuju jednake mogućnosti, koje se direktno primjenjuju na angažovanje akademskog osoblja. Propisi o jednakim mogućnostima uglavnom obuhvataju pol, etničku pripadnost, invaliditet, religiju, starost, politička opredjeljenja i seksualnu orjentaciju.

Konkretna primjena ovih zakona se obično ostavlja poslodavcima, ali u slučajevima kada zakon sadrži konkretne ciljeve ili smjernice, oni se obično odnose samo na rodnu ravnopravnost. Rodna ravnopravnost se decenijama nalazi visoko na političkoj agendi na nivou Evrope. Ipak, uprkos pozitivnom razvoju u pozicijama akademskog osoblja, u većini zemalja žene i dalje čine manje od polovine radne snage.

Rodne razlike su još izraženije po pitanju broja žena koje streknu zvanja profesora. U zemljama poput Belgije, Irske, Grčke, Kipra i Holandije, manje od 20% profesora su žene. Srbija je jedina zemlja u kojoj su više od 40% profesora žene.

Širom Evrope, put žena do visokih akademskih zvanja se usporava preprekama koje opšti zakoni o jednakim mogućnostima nijesu u stanju da otklone. Ovdje treba dodati i činjenicu da u mnogim zemljama radno zakonodavstvo garantuje veću sigurnost zaposlenja onima sa višim zvanjima u profesiji. Stoga, žene ne samo da su nedovoljno zastupljene u ovom sektoru, već su i na manje prestižnim pozicijama, i susrijeću se sa težim uslovima zapošljavanja.

Izbor akademske karijere i napredovanje do najviših pozicija iziskuje ogromno vrijeme i napore, širom Evrope, ali se situacija po pitanju sigurnosti posla ne poboljšava. U većini evropskih zemalja postoji kombinacija ugovora na određeno i neodređeno vrijeme za akademsko osoblje, sa izuzetkom Slovačke i Letonije, gdje postoje samo ugovori na određeno vrijeme.

Jedna od jakih determinanti ugovorne stabilnosti je faza akademske karijere, gdje imamo mlado akademsko osoblje, zaposleno na projektnoj osnovi ili ugovorima na određeno vrijeme, a veće izglede za ugovore na neodređeno vrijeme ima starije, iskusno osoblje. Iako većina profesora i iskusnog akademskog osoblja u većini zemalja Evrope i dalje ima ugovore na neodređeno vrijeme, konkurencija za ove pozicije je sve veća, čime se smanjuju mogućnosti zapošljavanja u cjelokupnom visokoobrazovnom sektoru.

Najveći procenat ugovora na neodređeno vrijeme – 80% ili više – su informacije koje su dale Francuska, Malta i Turska. Prati ih Švedska, u kojoj oko 70% akademskog osoblja ima ugovore na neodređeno vrijeme.

0

Ključni podaci o nastavi jezika u školama u Evropi– Izdanje 2017

Originalna
publikacija

 

Koje jezike izučavaju učenici širom Evrope, i u kom uzrastu počinju sa učenjem prvog i drugog stranog jezika? Koji nivo znanja jezika se očekuje od učenika da postignu do kraja obaveznog obrazovanja? Kako se procjenjuju jezičke vještine novopridošlih migranata, i koja vrsta jezičke podrške im je dostupna? Ovo su samo neke od tema koje su obuhvaćene novim Eurydice izdanjem Ključni podaci o nastavi jezika u školama u Evropi.

Ovo izdanje iz 2017. godine je sveobuhvatno i uključuje sve ključne aspekte nastave i učenja jezika. Publikacija je dio edicije Ključni podaci, koje kombinuju statističke podatke sa podacima o obrazovnim politikama i regulativi.

Ovo, četvrto po redu, izdanje je organizovano u pet poglavlja: Kontekst, Organizacija, Učešće, Nastavnici i Nastavni procesi. Raznovrsni izvori su korišćeni za svaki od indikatora, i obuhvataju: Eurydice mrežu, Eurostat, kao i OECD-ova međunarodna istraživanja PISA i TALIS. Podaci Eurydice-a obuhvataju sve zemlje Evropske unije, kao i Bosnu i Hercegovinu, Švajcarsku, Island, Lihtenštajn, Crnu Goru, Bivšu Jugoslovensku Rebupliku Makedoniju, Norvešku, Srbiju i Tursku.

Ovo izdanje ‘Eurydice sažetka’ daje kratak pregled nekih od glavnih nalaza iz Izvještaja.

Učenici počinju sa izučavanjem stranih jezika na mlađem uzrastu

U većini zemalja učenici počinju sa izučavanjem prvog stranog jezika kao obaveznog predmeta u uzrastu 6 ili 7 godina, u prvim godinama osnovnog obrazovanja. U vrlo malom broju zemalja počinju sa učenjem stranih jezika u uzrastu 8 ili 9 godina. U samo tri obrazovna sistema počinju u predškolskom uzrastu: Poljska i Kipar (nedavno sprovedena reforma kojom se smanjuje početni uzrast za obavezno učenje stranih jezika) i Belgija (zajednica koja govori njemački jezik).

U Belgiji (francuska zajednica), Njemačkoj, Španiji i Švajcarskoj početni uzrast neznatno varira u zavisnosti od regiona ili administrativne oblasti. Škole u Švedskoj, Estoniji i Finskoj imaju određeni stepen fleksibilnosti u odlučivanju uvođenja učenja stranog jezika kao obaveznog jezika za sve učenike.

Na nivou EU, 83,8 % svih učenika upisanih u  osnovne škole je tokom 2014. godine učilo jedan strani jezik, što predstavlja uvećanje od 16,5 procenata u odnosu na 2005. godinu. Ovo potvdrđuje da učenici počinju sa učenjem stranih jezika ranije nego ranijih godina.

0

Poduzetničko obrazovanje u školama Evrope

Originalna
publikacija

Razvijanje i podsticanje preduzetničkog obrazovanja već je dugi niz godina jedan od ključnih ciljeva politika EU i država članica. Svijest o potencijalu mladih da pokreću i razvijaju sopstvene poslovne ili građanske projekte i inovacije u sredinama u kojima žive i rade iz dana u dan sve više raste.

Preduzetničko obrazovanje važno je za oblikovanje načina razmišljanja mladih, ali i za razvijanje vještina, znanja i stavova koji su neophodni za razvijanje preduzetničke kulture.

Ovaj izvještaj,  kao nastavak prethodnih izvještaja Eurydicea (2006, 2012), opisuje najnovije trendove u ovom području u evropskim državama. Izvještaj obuhvata obrazovanje u školama (osnovno, opšte srednje i inicijalno stručno obrazovanje i osposobljavanje) u svim državama/regijama uključenim u mrežu Eurydice, osim Njemačke, Irske i Lihtenštajna. U nastavku se nudi sažetak najvažnijih saznanja iz Izvještaja, sa posebnim naglaskom na nacionalne definicije i kontekstualne pokazatelje (vidi poglavlje 1) te na strateške aktivnosti i mehanizme finansiranja kao oblicima podrške preduzetničkom obrazovanju (vidi poglavlje 2). Izvještaj obrađuje i integraciju preduzetničkog obrazovanja u nacionalne školske kurikulume i ishode učenja (vidi poglavlje 3) te u kurikulume inicijalnog obrazovanja nastavnika (vidi poglavlje 4). Posljednje poglavlje (poglavlje 5) daje pregled elemenata koje su evropske države već uspostavile te elemenata koji se moraju dalje razvijati kako bi se ostvario napredak u ovom području.

0

Obavezno obrazovanje u Evropi – 2017/18

Originalna
publikacija

Da li ste znali da su u Evropi svi mladi ljudi obavezni da prisustvuju punom obrazovanju/treningu  minimalno 9 do 10 godina tokom svog života i da je to njihovo prisustvo punom obrazovanju/treningu često obavezno do njihove 16 godine života? Koliko dugo traje obavezno obrazovanje/trening u vašoj državi? Koliko je različito obavezno obrazovanje u vašoj državi u odnosu na druge države EU?

U novoj ,,Eurydice-ovoj’’ publikaciji možete pronaći trajanje obaveznog obrazovanja/treninga u cijeloj Evropi. U okviru publikacije možete pronaći informacije o početku i završetku obaveznog obrazovanja/treninga, te razlike koje postoje između različitih država Evrope u obaveznom obrazovanju za svaku pojedinačno državu.

Informacije su dostupne za 43 evropska obrazovna sistema a također pokrivaju i 38 država koje učestvuju u okviru EU Erasmus+ programa.

0

Struktura evropskih obrazovnih sistema u 2017/18 godini – šematski dijagrami

Originalna
publikacija

U okviru ,,Eurydice-ove’’ zadnje publikacije ,,Struktura evropskih obrazovnih sistema u 2017/18 godini sa šematskim prikazima’’ možete saznati kako su organizovani evropski obrazovni sitemi za svaku državu pojedinačno. Koje su sličnosti a koje su razlike između različitih država sukladno različitim nivoima obrazovanja? Koje su dobi djeca kad pristupaju predškolskom obrazovanje? Koji su različiti modeli pri organizaciji u osnovnom i srednjem obrazovanju u Evropi i koliko dugo traje svaki pojedinačni obrazovni nivo? Koliko su različiti programi koji se nude u okviru visokog obrazovanja?

U okviru ,,Eurydice-ove’’ zadnje publikacije ,,Struktura evropskih obrazovnih sistema u 2017/18 godini sa šematskim prikazima’’ možete saznati kako su organizovani evropski obrazovni sitemi za svaku državu pojedinačno. Koje su sličnosti a koje su razlike između različitih država sukladno različitim nivoima obrazovanja? Koje su dobi djeca kad pristupaju predškolskom obrazovanje? Koji su različiti modeli pri organizaciji u osnovnom i srednjem obrazovanju u Evropi i koliko dugo traje svaki pojedinačni obrazovni nivo? Koliko su različiti programi koji se nude u okviru visokog obrazovanja?

U okviru ,,Eurydice-ove’’ zadnje publikacije ,,Struktura evropskih obrazovnih sistema u 2017/18 godini sa šematskim prikazima’’ možete saznati kako su organizovani evropski obrazovni sitemi za svaku državu pojedinačno. Koje su sličnosti a koje su razlike između različitih država sukladno različitim nivoima obrazovanja? Koje su dobi djeca kad pristupaju predškolskom obrazovanje? Koji su različiti modeli pri organizaciji u osnovnom i srednjem obrazovanju u Evropi i koliko dugo traje svaki pojedinačni obrazovni nivo? Koliko su različiti programi koji se nude u okviru visokog obrazovanja?

Ovaj Izvještaj pruža informacije o strukturi matičnog obrazovanja u evropskim državama od predškolskog obrazovanja do visokog obrazovanja za 2017/18 školsku i akademsku godinu. Ovaj Izvještaj uključuje i šematske dijagrame za različite države, kao i vodiče za objašnjenje i mapu koja pokazuje glavne organizacione modele osnovnog i srednjeg obrazovanja. Informacije su dostupne za 43 evropska obrazovna sistema, te pokrivaju 38 država koje učestvuju u okviru EU Erasmus+ programa.

0

Građansko obrazovanje u školama Evrope u 2017. godini – Izvještaj

Originalna
publikacija

U zadnje vrijeme, kao rezultat povećanjih prijetnji na fundamentalne evropske vrijednosti, kao što su mir, jednakost i ljudska prava, prisutan je snažan fokus na građansko obrazovanje u Evropi, te je sa tim u vezi nekoliko evropskih država napravilo promjene u njihovim politikama u ovoj oblasti. Ali, postavlja se pitanje, da li je to građansko obrazovanje? Kako se uči građansko obrazovanje? Kako se učenici/studenti ocjenjuju? Može li se vještine građanstva razviti izvan učionica? Koju vrstu treninga i podrške dobijaju učitenji/nastavnici/profesori?

Pročitaje novi ,,Eurydice-ov” izvještaj o građanskom obrazovanju u školama Evrope za 2017. godinu, koji be trebalo da odgovori na ova pitanja, te da pruži opširniji pregled postojećih propisa i preporuka u skladu sa građanskim obrazovanjem u školama javnog sektora. U izvještaju o građanskom obrazovanju u evropskim školama se navode činjenice iz četiri glavna područja, pri čemu se svako od njih nadopunjeno sa studijama slučaja:

  • Organizacija i sadržaj nastavnog plana i programa,
  • Učenje, podučavanje te aktivno sudjelovanje,
  • Procjena učenika i ocjenjivanje škola,
  • Obrazovanje učitelja/nastavnika, stručno usavršavanje i podrška.
0

Studentske naknade i sistemi podrške u visokom obrazovanju u Evropi 2017/18

Originalna
publikacija

Da li ste znali da novi studenti/brucoši u Crnoj Gori nemaju obavezu plaćanja studentske naknade ove jeseni? Ili da Island razmatra mogućnost uvođenja grantova za svoje studente ili da su isti zamijenjeni sa studentskim zajmovima u Engleskoj ili Holandiji. Ili da strani studenti plaćaju studenstsku naknadu u samo jednoj od 16 Njemačkih pokrajina (Baden-Wurttemberg). Ili da svako može studirati u Češkoj Republicibez plaćanja studentske naknade – ako studira na češkom jeziku.

Kada studenti planiraju vlastito visoko obrazovanje jedan bitan element koji trebaju uzeti u razmatranje je koliko će ih koštati i dali će dobijati neki vid finansijske podrške. U Evropi gdje je lakše nego bilo gdje drugo studirati u nekoj drugoj državi, pouzdane informacije o troškovima studiranja i podrške koje studenti mogu dobiti su od suštinske važnosti.

Godišnje ,,Eurydice-ov” izvještaj o studenskim naknadama i podršci pruža usporedni pregled studentskih naknada i finansijske podrške u 42 evropska sistema visokog obrazovanja kao i informacije za svaku državu ponaosob koje detalno objašnjavaju kolike su studentske naknade, grantovi, studentski zajmovi i ostale prinadležnosti.

0

Eurydice Izvještaj: Modernizacija visokog obrazovanja u Evropi: Akademsko osoblje – 2017

Originalna
publikacija

Sektor visokog obrazovanja u Evropi je doživio duboke promjene u prethodnim godinama. Broj studenata kontinuirano nastavlja da raste, dok istovremeno Sektor visokog obrazovanja doživljava značajne strukturalne promjene, kao što novi načini finansiranja,te novi sistemi osiguranja kvaliteta.Također u prethodnom periodu izazovi za akademsko osoblje su u porastu. Akademsko osoblje je odgovorno za proces učenja sve većeg broja studenata, obaveza istraživanja i reagovanja na rastuće društvene potrebe, dok sa druge strane akademska radna mjesta podliježu sve većoj konkurenciji što dovodi do smanjene sigurnosti samih akademskih radnih mjesta.

Ovaj Eurydice-ov Izvještaj fokusiran je zaključke prethodnog Eurydice-ovog Izvještaja koji se odnosi na Modernizaciju visokog obrazovanja u Evropi – akademsko osoblje u 2017. godini koji je objavljen u junu 2017. godine. Informaciju su sakupljene zahvaljujuću Eurydice-ovoj mreži u 35 država Evrope. Fokus kod prikupljanja podataka je bio usmjeren ka akademskom osoblju koji je zaposlen u državnim i javno subvencioniranim privatnim Institucijama visokog obrazovanja. Podaci koji su korišteni u Eurydice-ovom Izvještaju su upotpunjeni  informacijama iz ostalih izvora uključujući širok obim informacija dobijenih kroz razna istraživanja te javne izvještaje , kao i putem rezultata dva kvalitativna istraživanja sprovedenih putem sindikata akademskog osoblja i agencija za osiguranje kvalitete visokog obrazovanja. Statističke informacije koje su prikupljene iz UNESCO/OECD/Eurostat (UOE) baze podataka su također korištene sa informacijama prikupljenih iz Registra evropskog tercijalnog obrazovanja (ETER).

0

Povratak u školu: Eurydice objavljuje školski i akademski kalendar za 2017/18 – Akademski kalendar

Originalna
publikacija

 

 

 

Ljeto je gotovo i vrijeme je za povratak u školu. Prošle sedmice počela je školska godina u većini država koje učestvuju u Eurydice-ovoj mreži. Međutim, u nekim državama đaci i nastavno osoblje su krenuli nekoliko sedmica ranije sa izvođenjem nastave. Zapravo postoje određene razlike u dužini nastave i distribuciji prazničnih dana među različitim državama Evrope temeljeno na njihovim različitim kulturama, tradiciji i klimatskim uslovima. Dok određenje države imaju veću frekvenciju praznika i dužinu praznovanja u toku školske godine, ostale zadržavaju veći intenzitet izvođenja nastave u toku školske godine u cilju dužeg ljetnog raspusta. Jedini period praznovanja  koji je veoma sličan u većini  evropskih država je vrijeme Božićnih praznika. U sljedeća dva izvještaja školske i akademske godine, možete pronaći informacije vezano za organizaciju evropskih škola i institucija visokog obrazovanja.

Organizacija akademske godine u Evropi za akademsku 2017/18 godinu

Akademski kalendar sadrži nacionalne podatke o tome kako je struktuirana akademska godina (Početak akademske godine, vrijeme izvođenja nastave/predavanja, praznici i vrijeme ispita). Razlike između Univerziteta i ne-univerzitetskih studijskih programa su također prezentirane. Informaciju su dostupne za 37 država.

0
Page 8 of 11 «...678910...»