Plate i naknade nastavnog osoblja i školskog menadžmenta u Evropi za 2016/17 godinu

Originalna
publikacija

U kojoj evropskoj državi nastavno osoblje ima najviše plate? U kojoj državi Evrope su porasle plate nastavnog osoblja od posljednje ekonomske krize? Koliko dugo vremena treba da prođe da bi učitelji/nastavnici/profesori ostvarili maksimalnu godišnju platu? Ova godišnja „Eurydice“-ova publikacija bavi se analiziranjem plata nastavnog osoblja te školskog menadžmenta u Evropi. Također ova publikacija pokazuje razlike koje postoje širom Evrope a tiču se veličine plata nastavnog osoblja i menadžmenta te rasta njihovih plata.

U većini evropskih država došlo je do nominalnog  porasta plata nastavnog osoblja u zadnjoj godini osim u Italiji i Lehtenštajnu, a zahvaljujući moratorijumu na rast plata osoblja koje radi u javnom sektoru u Litvaniji, Luksemburgu, Holandiji i Finskoj plata nastavnog osoblja i školskom menadžmenta je ostala na istom nivou kao i prethodne godine, dok su se plate u Bosni i Hercegovini smanjile. Realne plate (nominalni iznos umanjen za stopu inflacije) nastavnog osoblja i školskog menadžmenta, koji tek počinju nastavničku karijeru, su manje u 9 evropskih država nego u 2009/10 godini tj. godinama prije početka finansijske krize. Izvještaj također podcrtava da plate i uslovi rada nastavnog osoblja značajno variraju između različitih evropskih država. Npr. u istočnoj Evropi početne zagarantovane plate nastavnog osoblja i škoslkog menadžmenta su značajno niže nego u zapadnoj Evropi.

Ovaj izvještaj pruža informacije o zagarantovanim platama i naknadama za nastavnog osoblje te školskog menadžmenta u predškolskom, osnovnom i srednjem javnom obrazovanju. Komparativne analize, koje uključuju 41 evropski obrazovni sistem, pokazuje povećanje plata učitelja/nastavnika/profesora ali i razlike u visini njihovih plata te uslovima rada.

Po prvi put podaci su zajednički prikupljeni pomoću „Eurydice“-ove i OECD/NESLI mreže.

Ova publikacija je objavljena na dan Svjetskog dana učitelja.

0

Obavezno obrazovanje u Evropi – 2018/19

Originalna
publikacija

U potrazi ste za preciznim informacijama o trajanju obaveznog obrazovanja u 43 evropska obrazovna sistema?

U ovoj novoj „Eurydice“-ovoj publikaciji definitivno će te pronaći informacije koje tražite: Trajanje obaveznog obrazovanja kroz kompletnu Evropu, početak i završetak obaveznog  obrazovanja u 43 evropska obrazovna sistema, kao i razlike koje se javljaju između država a u vezi su sa punim ili parcijalnim vremenom obaveznog obrazovanja za svaku pojedinačnu zemlju. Otkrićete npr. da u Mađarskoj početak obaveznog obrazovanja započinje u 3 godini života, dok npr. u Estoniji ili Švedskoj obavezno obrazovanje započinje u 7 godini života. U većini evropskih obrazovnih sistema, obavezno obrazovanje traje najčešće između 9 i 10 godina. U Belgiji, Njemačkoj (5 pokrajina), Luksemburgu, Velikoj Britaniji (Sjevernoj Irskoj) i Turskoj trajanje obaveznog obrazovanja je 12 godina, dok je npr. u Njemačkoj (drugih 5 pokrajina), Mađarskoj, Holandiji i Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji trajanje obaveznog obrazovanja 13 godina.

Informacije su dostupne za 43 Evropska obrazovna sistema i pokrivaju 38 država koje učestvuju u EU Erasmus+ programu.

0

Struktura evropskih obrazovnih sistema u 2018/19 godini – šematski dijagrami

Originalna
publikacija

U okviru ,,Eurydice-ove’’ zadnje publikacije ,,Struktura evropskih obrazovnih sistema u 2017/18 godini sa šematskim prikazima’’ možete saznati kako su organizovani evropski obrazovni sitemi za svaku državu pojedinačno? Koje su razlike u modelima organizacije u osnovnom i srednjem obrazovanju u Evropi i koliko dugo traje obrazovni nivo za svaku pojedinačnu zemlju? Koliko su različiti programi koji se nude na srednjoškolskom nivou?

Odgovori na sva ova pitanja mogu se naći u najnovijoj „Eurydice“-ovoj publikaciji o strukturi Evropskog obrazovnog sistema. Otkrićete npr. koja su tri glavna organizaciona modela osnovnog i nižeg srednjeg obrazovanja u Evropi i kako funkcionišu. Izvještaj uključuje šematske dijagrame različitih država, vodič za objašnjenje, kao i mapu koje pokazuju sve ove različite modele. Informacije su dostupne za 43 Evropska obrazovna sistema i pokrivaju 38 država koje su učestvuju u EU Erasmus+ programu.

0

Organizacija školskog vremena u Evropi: Osnovno i opšte srednje obrazovanje u 2018/19 godini kao i organizacija akademske godine u Evropi u akademskoj 2018/19 godini

Originalna
publikacija

Povratak u školu: Eurydice objavljuje školske i akademske kalendare za 2018/19 godinu. Ljeto je gotovo i vrijeme je za povratak u školu, a također vrijeme je i za novi Eurydice-ov godišnji Izvještaj o organizaciji školskih i akademskih kalendara. Ukoliko ste u potrazi za informacijama koje uključuju raspodjelu tj. distribuciju praznika tj. broja prazničnih dana ili ukupnog broja radnih dana školskoj/akademskoj 2018/19 godini onda je ovaj Izvještaj upravo ono što vam je potrebno za dobijanje ovih informacija.

Organizacija školskog vremena u Evropi: Osnovno i opšte srednje obrazovanje u školskoj 2018/19 godini

Na koji način je organizovano školsko vrijeme širom Evrope? Uprkos nekim razlikama, države Evrope pokazuju mnoge sličnosti u strukturi i organizaciji njihovih školskih kalendara. U 10 država/regiona  Evrope školska godina počinje u avgustu mjesecu. Države u kojima školska godina počinje najranije su Danska i Finska. U zavisnosti od države do države broj školskih dana se kreće između 156  radnih dana u Albaniji do 200 radnih dana u Danskoj i Italiji. Uopšteno, broj školskih dana je isti bilo da se radi o osnovnom ili opštem srednjem obrazovanju, ali postoje i određeni izuzeci: Npr. u Francuskoj (više-srednje obrazovanje), Grčkoj (u srednjem obrazovanju dani koji su namjenjeni učenju i dani za polaganje ispita su uključeni u ukupan broj školskih dana) ili Srbiji broj školskih dana je veći u srednjem obrazovanju u odnosu na osnovno obrazovanje.

Izvještaj, koji je zasnovan na nacionalnim tj. državnim podacima, uključuje i  pregled  o dužini školske godine, početku i završetku školske godine, broju dana koji su namjenjeni praznicima kao i njihovom tajmingu i na kraju broju školskih dana ukupno. Ovaj Izvještaj pokriva kako onsovno tako i opšte srednje obrazovanje a također su u Izvještaju ilustrovani ključni podaci po komparativnim kriterijumima. Informacije su dostupne za 38 država koje participiraju u EU Erasmus+ programu (28 država članica Evropske Unije, Albanija, Bosna i Hercegovina, Švicarska, Island, Lihtenštajn, Crna Gora, Norveška, Srbija, Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija i Turska)

Organizacija akademske godine u Evropi za akademsku 2018/19 godinu

Akademski kalendar sadrži nacionalne podatke o tome kako je struktuirana akademska godina (Početak akademske godine, vrijeme izvođenja nastave/predavanja, praznici i vrijeme ispita). Razlike između Univerziteta i ne-univerzitetskih studijskih programa su također prezentirane. Informaciju su dostupne za 38 država.

0

Organizacija školskog vremena u Evropi: Osnovno i opšte srednje obrazovanje u 2018/19 godini kao i organizacija akademske godine u Evropi u akademskoj 2018/19 godini

Originalna
publikacija

Povratak u školu: Eurydice objavljuje školske i akademske kalendare za 2018/19 godinu. Ljeto je gotovo i vrijeme je za povratak u školu, a također vrijeme je i za novi Eurydice-ov godišnji Izvještaj o organizaciji školskih i akademskih kalendara. Ukoliko ste u potrazi za informacijama koje uključuju raspodjelu tj. distribuciju praznika tj. broja prazničnih dana ili ukupnog broja radnih dana školskoj/akademskoj 2018/19 godini onda je ovaj Izvještaj upravo ono što vam je potrebno za dobijanje ovih informacija.

Organizacija školskog vremena u Evropi: Osnovno i opšte srednje obrazovanje u školskoj 2018/19 godini

Na koji način je organizovano školsko vrijeme širom Evrope? Uprkos nekim razlikama, države Evrope pokazuju mnoge sličnosti u strukturi i organizaciji njihovih školskih kalendara. U 10 država/regiona  Evrope školska godina počinje u avgustu mjesecu. Države u kojima školska godina počinje najranije su Danska i Finska. U zavisnosti od države do države broj školskih dana se kreće između 156  radnih dana u Albaniji do 200 radnih dana u Danskoj i Italiji. Uopšteno, broj školskih dana je isti bilo da se radi o osnovnom ili opštem srednjem obrazovanju, ali postoje i određeni izuzeci: Npr. u Francuskoj (više-srednje obrazovanje), Grčkoj (u srednjem obrazovanju dani koji su namjenjeni učenju i dani za polaganje ispita su uključeni u ukupan broj školskih dana) ili Srbiji broj školskih dana je veći u srednjem obrazovanju u odnosu na osnovno obrazovanje.

Izvještaj, koji je zasnovan na nacionalnim tj. državnim podacima, uključuje i  pregled  o dužini školske godine, početku i završetku školske godine, broju dana koji su namjenjeni praznicima kao i njihovom tajmingu i na kraju broju školskih dana ukupno. Ovaj Izvještaj pokriva kako onsovno tako i opšte srednje obrazovanje a također su u Izvještaju ilustrovani ključni podaci po komparativnim kriterijumima. Informacije su dostupne za 38 država koje participiraju u EU Erasmus+ programu (28 država članica Evropske Unije, Albanija, Bosna i Hercegovina, Švicarska, Island, Lihtenštajn, Crna Gora, Norveška, Srbija, Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija i Turska)

Organizacija akademske godine u Evropi za akademsku 2018/19 godinu

Akademski kalendar sadrži nacionalne podatke o tome kako je struktuirana akademska godina (Početak akademske godine, vrijeme izvođenja nastave/predavanja, praznici i vrijeme ispita). Razlike između Univerziteta i ne-univerzitetskih studijskih programa su također prezentirane. Informaciju su dostupne za 38 država.

0

Evropsko područje visokog obrazovanja u 2018 – Bolonjski izvještaj

Originalna
publikacija

Kako je Evropski prostor visokog obrazovanja (EHEA) napredovao od Yerevanove konferencije koja je održana u 2015. godini? „Evropski prostor visokog obrazovanja u 2018. godini: Izvještaj o provođenju Bolonjskog procesa“ odgovara na ovo pitanje, predstavivši široku i detaljnu sliku ovog tekućeg procesa iz perspektive različitih zainteresovanih strana, kroz sedam poglavlja.

Izvještaj pruža čitaocu kvalitetnu informaciju i statističke podatke za široku lepezu tema visokog obrazovanja od zajedničkih vrijednosti do internacionalizacije i mobilnosti na evropskoj ministarskoj konferenciji u Parizu od 24. do 25. maja 2018. godine. Također se bavi ključnim obavezama koje podupiru Evropski prostor visokog obrazovanja (provedba strukture nivoa trogodišnjeg ciklusa visokog obrazovanja, prepoznavanje i osiguranje kvalitete), kao i druge prioritete utvrđene komentarima iz Jerevanova, naime učenje i poučavanje, socijalno uključivanje i zapošljivost.

Izvještaj je rezultat uske saradnje između Bolonjske procesne grupe (BFUG), Eurostata, Eurostudent i Eurydice. Njezina priprema također je uključivala Evropsko akadesmko udruženje, Evropsku studentsku uniju i Evropski registar osiguranja kvalitete za visoko obrazovanje.

0

Preporučeno godišnje vrijeme nastave s punim radnim vremenom obaveznog obrazovanja

Originalna
publikacija

Da li  ste znali da što je veća količina vremena poučavanja određenog predmeta može doprinijeti da se postigne veći interes učenika za tim predmetom i da se kao posljedica toga, učenje može također poboljšati?

Ne samo kvaliteta nastave nego i vrijeme raspolaganja za učenje mogu imati pozitivan učinak na učenikov proces učenja, naročito u slučaju učenika koji se nalaze u nepovoljnom položaju.

Ovaj izvještaj o vremenu nastave analizira preporučeno minimalno vrijeme izučavanja u obveznom opštem obrazovanju u punom radnom vremenu u 43 europska obrazovna isitema za 2017/18 godinu.

Posebna pažnja posvećuje se čitanju, pisanju i književnosti, matematici, prirodnim i društvenim naukama.

Izvještaj navodi kako su čitanje, pisanje i književnost predmetno područje koje zauzima najveći dio vremena nastave, posebno u osnovnom obrazovanju. Matematika predstavlja drugi najveći udio vremena nastave. Njegov se udio smanjuje na sekundarnom nivou u korist drugih predmeta kao što su strani jezici.

Pored usporedne analize, izvještaj uključuje nacionalne dijagrame koji ilustriraju podatke po zemlji i predmetu koji su zajednički prikupljali Eurydice i NESLI mreža.

0

Bolje znanje za bolje obrazovne politike

Originalna
publikacija

Naša početna  stranica sadrži tri sekcije: Komparativne izvještaje posvećene specifičnim temama, detaljne državne opise obrazovnih sistema u 38 država Erasmus+ programa i vijesti i članke povezane sa različitim  obrazovnim oblastima. Također, ova stranica sadrži prezentacije najnovijih vijesti i publikacija.

Koristeći ovu stranicu mogu se filtrirati izvještaji po godinama i različitim temama, kao i vijesti i članci po godinama i tipovima. Odjeljak koji se odnosi na provođenje reformi i politikama razvoja u okviru državnih opisa je posebno istaknut te im se može lakše pristupiti.

Posjećujući web stranicu https://eacea.ec.europa.eu/national-policies/eurydice/ možete otkriti njegov osvježen izgled i ažurirani sadržaj te saznati više o tome kako su obrazovni sistemi organizovani u Evropi i kako funkcionišu. Naša publikacija i materijali koji se nalaze u njoj pokrivaju sve nivoe obrazovanja, od predškolskog obrazovanja do visokog obrazovanja, sa informacijama koje se redovno ažuriraju.

Saznanja koja se nalaze u našoj publikaciji želimo podijeliti sa što više ljudi a bili bismo i zahvalni svim onim ljudima koji bi željeli dalje podijeliti vijesti sa svima onima koji su zainteresovani.

Imajte na umu da će se sve stranice prijašnjih platformi automatski preusmjeravati na našu početnu web stranicu.

0

Nastavnička karijera u Evropi: Pristup, napredak i podrška

Originalna
publikacija

Uloga i značaj nastavnika postaju sve značajniji uEvropi, dok se sama Evropa sve više suočava sa ekonomskim, društvenim i obrazovnim izazovima. Sve veća očekivanja samih učenika dovodi do sve većih pritisaka na nastavničko osoblje u kontekstu sve izraženijih razlika kako same učeničke populacije kombinovane sa rapidnim tehnološkim razvojem. Izvještaj o nastavničkim karijerama u Evropi: Pristup, napredak i podrška, pruža doprinos različitim evropskim tijelima u dokazima koja mogu voditi do politika u pružanju efikasnije podrške za nastavno osoblje, kako povećavajući njihovu profesionalnost, tako i do poboljšanja njihovog samog statusa. Izvještaj o nastavničkim karijerama u Evropi (pristup, napredak i podrška) upućuje na glavne izazove na državnom nivou u smislu „ponude i potrađnje“ za nastavničkim osobljem i samih načina na koje obrazovni sistem rješava ta pitanja putem planiranja. U „Izvještaju“ se istražuju kako same mogućnosti zapošljavanja nastavničkog kadra, tako i njihovog profesionalnog razvoja i podrške. U izvještaju se također analiziraju uloga i funkcionisanje ocjenjivanja nastavničkih postignuća. Ovaj izvještaj se odnosi na nastavničko osoblje u osnovnim i srednjim školama u svim državama Evropske Unije, a obuhvata i Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju, Švajcarsku, Island, Lihteštajn, Crnu Goru, Norvešku, Srbiju i Tursku.

0

Nacionalni sistemi studentskih naknada i podrškeu visokom obrazovanju u Evropi 2016/17

Originalna
publikacija

Program Evropske unije za modernizaciju visokog obrazovanja ([1]) podržava evropske sisteme visokog obrazovanja u nastojanju da odgovore na potrebe ekonomija i društava koja se sve više baziraju na znanju. U cilju proširivanja baze znanja i podsticanja napretka, visok nivo znanja i kompetencija je neophodan za sve veći broj Evropljana. Jedan od ključnih izazova za razvoj kvalitetnih masovnih sistema visokog obrazovanja jeste da se studentima obezbijede materijalni uslovi neophodni za sticanje znanja i ostvarivanje sopstvenog potencijala. Pitanje na koji način se ovo postiže na nacionalnom nivou predstavlja ključni aspekt socijalne dimenzije visokog obrazovanja, te stoga naknade koje studenti plaćaju i sistemi podrške čine bitne instrumente nacionalnih politika.

Međutim, pitanja koja se odnose na međusobnu povezanost studentskih naknada i mehanizama podrške su kompleksna, te ih je teško precizno upoređivati na evropskom nivou. Oba elementa igraju ulogu u promovisanju (ili odvraćanju od) upisa u visoko obrazovanje, a takođe mogu uticati na stopu napredovanja i završetka. Dok naknade predstavljaju finansijski teret – koji može biti manji ili veći u zavisnosti od njihove prirode, visine, te socio-ekonomske situacije studenata i njihovih porodica – mjere podrške mogu ublažiti određene finansijske prepreke za studiranje.

Prema zakonodavstvu Evropske Unije, svi državljani zemalja članica EU imaju pravo da se školuju u sistemu druge zemlje pod istim uslovima kao i državljani te zemlje. Drugim riječima, ista šema naknada i podrške za domaće studente primjenjuje se na sve studente iz Evropske Unije.

Kada je riječ o naknadama koje se naplaćuju, postoji mnogo varijacija pa su moguća su brojna tumačenja. Stoga se u ovoj publikaciji svi troškovi koji se naplaćuju studentima (izuzev doprinosa za studentske organizacije) smatraju naknadama, bez obzira na način plaćanja. Pored pitanja šta jeste a šta nije naknada, potrebno je razmotriti veliki broj drugih aspekata. Tamo gdje naknade postoje, da li ih plaćaju svi ili samo pojedini studenti? Ukoliko ih plaćaju samo pojedini studenti, na osnovu kojih kriterijuma se određuje koji studenti plaćaju a koji ne? I koliko zaista plaćaju?

Slična pitanja treba postaviti i kada je riječ o podršci za studente. Podrška ima različite načine realizacije, a ovaj izvještaj se fokusira isključivo na najzastupljenije i uporedive vidove podrške. Cilj izvještaja je da pokaže koji studenti, odnosno koje porodice, mogu koristiti javnu finansijsku pomoć u vidu stipendija, kredita, porodičnih dodataka ili poreskih olakšica. Takođe, predstavljeni su uslovi i kriterijumi koji se primjenjuju, kao i visina podrške koja se zapravo obezbjeđuje.

U odjeljku Ključni aspekti, pružen je kratak uporedni pregled informacija o naknadama i podrškama koje u evropskim zemlja postoje, a bazira se na podacima iz pregleda nacionalnih sistema koji slijede. Uporedni pregled se najviše fokusira na redovne studente prvog ciklusa visokog obrazovanja, budući da oni čine najveći dio studentske populacije u svakoj zemlji. Međutim, takođe su vršena određena poređenja među ciklusima. Nacionalni dijagrami i pregledi sistema ukazuju na glavne elemente nacionalnih sistema tako da ih čitalac može lako razumjeti, a takođe omogućava da se napravi precizno poređenje sa drugim zemljama. Vodič za pregled nacionalnih sistema daje pojašnjenje glavnih elemenata koji se u njima mogu naći.

Novina u ovogodišnjem izvještaju je da su obezbijeđeni podaci o naknadama i mehanizmima podrške za studente koji pohađaju programe kratkog ciklusa, čime je prepoznat sve veći značaj programa kratkog ciklusa u Evropi. Takođe su ispitani i sistemi naknada i podrške za vanredne studente.

KLJUČNI ASPEKTI

Nivo javne potrošnje za visoko obrazovanje se znatno razlikuje među evropskim zemljama. Takođe postoje različiti pristupi u pogledu naplate doprinosa od privatnih domaćinstava (studenata i/ili njihovih porodica), te u pogledu finansijske pomoći koja se obezbjeđuje za studente tokom školovanja. U četiri zemlje primjenjuje se politika „besplatnog školovanja za domaće studente i/ili studente iz zemalja EU“, dok u dvanaest zemalja svi studenti plaćaju naknade. Međutim, sami podaci o naknadama ne pružaju dovoljno informacija da bi se razumio pristup koji se u ovom pogledu primjenjuje. Kombinacije naknada i finansijske podrške, koje mogu biti brojne, od ključnog su značaja za razumijevanje programske politike koju određena zemlja realizuje. Svaki od 42 sistema pruža najmanje jedan vid mehanizama direktne podrške (stipendije ili kredite), dok u polovini njih takođe postoji indirektna podrška (porodični dodaci i poreske olakšice).

Da bi se procijenio neposredni uticaj koji naknade i mehanizmi podrške potencijalno mogu imati na redovne studente prvog ciklusa studija, na slici 1 je prikazano na koji način vlade raspoređuju naknade za pohađanje visokog obrazovanja među studentima i koliko su zapravo rasporostranjene stipendije (iznosi naknada i stipendija ovdje nijesu uzeti u obzir). Iako su stipendije samo jedan vid podrške, zapravo predstavljaju najčešći vid podrške za studente u Evropi, a vjerovatno i najznačajniji faktor koji utiče na percepciju studenata o finansijskoj sigurnosti tokom studija. One takođe odražavaju direktna ulaganja vlada u studente.

([1])            Saopštenje Evropske komisije upućeno Evropskom parlamentu, Evropskom savjetu, Evropskom ekonomskom i socijalnom komitetu i Komitetu regija o „Podršci za razvoj i zapošljavanje – plan modernizacije evropskih sistema visokog obrazovanja“. COM(2011) 567 finalno.

0
Page 7 of 11 «...56789...»