Tematski izvještaji

Nacionalne strategije za rješavanje izostanaka s posla i ranog napuštanja obrazovanja i osposobljavanja – 2024/2025

Originalna
publikacija

 

 

 

 

 

Ovaj rad ispituje politike i mjere koje se provode u 37 evropskih obrazovnih sistema za rješavanje problema izostanaka s nastave i smanjenja ranog napuštanja obrazovanja i osposobljavanja (ELET), na osnovu indikatora Eurydice sistema o ELET-u 2024/2025. U njemu se opisuju ključne strategije, uključujući sisteme ranog upozorenja, akcije za rješavanje izostanaka učenika s nastave, individualne obrazovne planove za učenike u riziku i inicijative za obuku nastavnika za sprječavanje ELET-a, potkrijepljene primjerima iz različitih zemalja.

 

0

Preduzetničko učenje u školama u Evropi – 2025

Originalna
publikacija

 

 

 

 

 

Preduzetništvo je jedna od osam ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje definisanih na evropskom nivou. Ono osnažuje mlade pojedince da se snađu u složenosti svijeta koji se stalno mijenja, potičući inovacije i opremajući ih vještinama potrebnim za suočavanje s ekonomskim, društvenim i ekološkim izazovima.

Izvještaj istražuje okvire politika, integraciju kurikuluma, obuku nastavnika i praktična preduzetnička iskustva.

Osim toga, publikacija nudi i informativni aneks s tabelama koje pružaju dopunske informacije o integraciji obrazovanja o preduzetništvu u kurikulum i okvire kompetencija nastavnika.

Izvještaj obuhvata evropske obrazovne sisteme mreže Eurydice koja uključuje 27 država članica EU, plus Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Švicarsku, Island, Lihtenštajn, Crnu Goru, Norvešku, Srbiju i Tursku.

0

Rješavanje problema slabijeg uspjeha u pismenosti, matematici i prirodnim naukama: Promjene politika u evropskom školskom obrazovanju od 2020. godine

Originalna
publikacija

 

 

 

 

 

Svaki učenik u Evropi trebao bi imati priliku da savlada osnovne vještine koje otvaraju vrata učenju, novim mogućnostima i samouvjerenoj budućnosti. Pismenost, matematika, prirodne nauke, digitalne vještine i građanstvo su više od školskih predmeta – oni su temelji cjeloživotnog učenja, zapošljivosti, građanskog učešća i ličnog rasta. Međutim, nedavne međunarodne procjene otkrivaju sve veći broj učenika u Evropi koji završavaju obavezno obrazovanje bez dostizanja očekivanih nivoa osnovnih vještina. Ovo predstavlja ozbiljnu zabrinutost za jednakost, kvalitet obrazovanja i sposobnost Evrope da se suoči s budućim izazovima.

Kao odgovor na ovo, Evropska komisija je stavila osnovne vještine u središte svoje šire agende obrazovanja i vještina. Ovaj izvještaj Eurydicea analizira kako 37 obrazovnih sistema širom Evrope rješava problem slabijeg uspjeha u pismenosti, matematici i prirodnim naukama na osnovnoškolskom i nižem srednjoškolskom nivou. Fokusira se na politike usvojene ili implementirane od školske 2020/2021. godine.

U sedam poglavlja, izvještaj pokazuje kako zemlje oblikuju ekosistem mjera politike: usvajanje strateških okvira, revizija nastavnih planova i programa, reorganizacija nastave, poboljšanje ocjenjivanja, jačanje podrške učenju, jačanje podrške nastavnicima i inkluzivnim praksama, te intenzivnije uključivanje roditelja u učenje njihove djece. U središtu ovog ekosistema su nastavnici, podržani kroz profesionalni razvoj, inkluzivne pedagoške resurse i zapošljavanje specijaliziranog osoblja.

Zajedno, ove mjere politike pokazuju zajedničku ambiciju širom Evrope: osigurati da nijedan učenik ne bude zapostavljen i da svaka mlada osoba može izgraditi snažne temelje koji su joj potrebni za uspjeh u školi i u životu.

0

Rješavanje problema slabijeg uspjeha u pismenosti, matematici i prirodnim naukama: Promjene politika u evropskom školskom obrazovanju od 2020. godine – Infografika

 

Originalna
publikacija

 

 

 

 

Svaki učenik u Evropi trebao bi imati priliku da savlada osnovne vještine koje otvaraju vrata učenju, novim mogućnostima i samouvjerenoj budućnosti. Pismenost, matematika, prirodne nauke, digitalne vještine i građanstvo su više od školskih predmeta – oni su temelji cjeloživotnog učenja, zapošljivosti, građanskog učešća i ličnog rasta. Međutim, nedavne međunarodne procjene otkrivaju sve veći broj učenika u Evropi koji završavaju obavezno obrazovanje bez dostizanja očekivanih nivoa osnovnih vještina. Ovo predstavlja ozbiljnu zabrinutost za jednakost, kvalitet obrazovanja i sposobnost Evrope da se suoči s budućim izazovima.

Kao odgovor na ovo, Evropska komisija je stavila osnovne vještine u središte svoje šire agende obrazovanja i vještina. Ovaj izvještaj Eurydicea analizira kako 37 obrazovnih sistema širom Evrope rješava problem slabijeg uspjeha u pismenosti, matematici i prirodnim naukama na osnovnoškolskom i nižem srednjoškolskom nivou. Fokusira se na politike usvojene ili implementirane od školske 2020/2021. godine.

U sedam poglavlja, izvještaj pokazuje kako zemlje oblikuju ekosistem mjera politike: usvajanje strateških okvira, revizija nastavnih planova i programa, reorganizacija nastave, poboljšanje ocjenjivanja, jačanje podrške učenju, jačanje podrške nastavnicima i inkluzivnim praksama, te intenzivnije uključivanje roditelja u učenje njihove djece. U središtu ovog ekosistema su nastavnici, podržani kroz profesionalni razvoj, inkluzivne pedagoške resurse i zapošljavanje specijaliziranog osoblja.

Zajedno, ove mjere politike pokazuju zajedničku ambiciju širom Evrope: osigurati da nijedan učenik ne bude zapostavljen i da svaka mlada osoba može izgraditi snažne temelje koji su joj potrebni za uspjeh u školi i u životu.

0

Akademsko osoblje u Evropi u 2025. godini

Originalna
publikacija

 

 

 

 

 

 

Akademsko osoblje je nezamjenjivo za sistem visokog obrazovanja, igrajući ključnu ulogu u pružanju kvalitetnog obrazovanja, podsticanju inovacija i pokretanju ekonomskog rasta. Ovaj izvještaj o „Akademskom osoblju u Evropi“ istražuje modernu dinamiku akademske profesije, s ciljem da informiše kreatore politika, istraživače i obrazovne institucije o razvoju efikasnih strategija za održive karijerne puteve u akademskoj zajednici.

Prvi dio izvještaja pruža detaljnu analizu politika i praksi koje su ključne za efikasno upravljanje akademskim osobljem. Analiza počinje od međunarodnih trendova koji utiču na nacionalne politike, uključujući globalizaciju, proširenje akademskih uloga i potrebu za paritetom u ocjenjivanju nastave i istraživanja. Izvještaj ističe važnost integrisanja transnacionalne mobilnosti u akademske karijerne puteve i prepoznaje različite uloge poput preduzetništva i angažmana zajednice u ocjenjivanju karijere.

Drugi dio nudi nacionalnu perspektivu, s detaljnim primjerima tekućih strategija i reformi u 38 evropskih obrazovnih sistema. Izvještaj posebno obuhvata 27 država članica EU i dodatne evropske zemlje, uključujući Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Švicarsku, Island, Lihtenštajn, Crnu Goru, Norvešku, Srbiju i Tursku. Ispitujući izazove poput osoblja, mobilnosti i internacionalizacije, izvještaj ističe jedinstvene nacionalne pristupe i strategije te pruža strukturne dijagrame i informativne listove za lakše snalaženje i komparativnu analizu.

Pružajući detaljan pregled akademske profesije u Evropi, ovaj izvještaj ima za cilj da podrži razvoj efikasnih strategija za održive karijerne puteve u akademskoj zajednici i da promovira bolje razumijevanje složenih problema s kojima se suočava sektor visokog obrazovanja.

0

Dani Erasmus+ programa u Bosni i Hercegovini 2025

 

 

 

 

 

 

 

U okviru manifestacije Dani Erasmus+ programa u Bosni i Hercegovini, u organizaciji Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, 7. novembra 2025. godine u zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine održan je Info dan za oblast visokog obrazovanja.

Cilj događaja bio je jačanje kapaciteta potencijalnih aplikanata iz Bosne i Hercegovine kako bi mogli ravnopravno učestvovati u aktivnostima koje nudi Erasmus+ program. Info dan je ujedno pružio priliku da se promovišu mogućnosti unapređenja i modernizacije sistema obrazovanja, obuke i mladih – u skladu sa strateškim opredjeljenjem Bosne i Hercegovine za evropske integracije.

U ime Ministarstva civilnih poslova prisutnima se obratio pomoćnik ministrice za obrazovanje Adnan Husić, koji je istakao značaj aktivnog učešća Bosne i Hercegovine u Erasmus+ programu:
„Naš cilj je da aplikanti iz Bosne i Hercegovine budu ravnopravni sa svima u Evropi, da koriste sve mogućnosti koje program nudi i da ne zaostajemo za zemljama regiona. Na taj način aktivno doprinosimo evropskim integracijama kroz obrazovanje i mobilnost.
Pozivam sve potencijalne korisnike – obrazovne ustanove, omladinske organizacije, nastavnike, studente i sve zainteresovane – da iskoriste brojne prilike koje Erasmus+ pruža. Iskustva stečena kroz ovaj program donose nova znanja, šire vidike i jačaju kapacitete pojedinaca i institucija u Bosni i Hercegovini“, naglasio je Husić.

Događaju je prisustvovao i šef Erasmus+ ureda za Bosnu i Hercegovinu Suad Muhibić, koji je naglasio da je Erasmus+ ključni instrument za izgradnju evropskog prostora obrazovanja te da podstiče stratešku saradnju u oblastima obrazovanja, obuke i mladih.

U nastavku programa gospodin Muhibić je učesnicima detaljno predstavio mogućnosti koje Erasmus+ nudi u oblasti visokog obrazovanja, dok su predstavnice Ministarstva civilnih poslova učesnike upoznale s mrežama koje djeluju u okviru Programa – Eurydice, Europass i Euroguidance.

Koordinatorica za Eurydice mrežu Milijana Lale predstavila je aktivnosti ove mreže, koja obezbjeđuje analize i informacije na evropskom nivou radi unapređenja obrazovnih sistema i politika. Naglasila je da Eurydice promoviše razumijevanje, saradnju, povjerenje i mobilnost na evropskom i međunarodnom nivou. Također je govorila o Euroguidance mreži, koja promoviše evropsku dimenziju profesionalnog usmjeravanja i pruža informacije o cjeloživotnom učenju i mobilnosti u svrhu profesionalnog razvoja.

Aida Džaferović, koordinatorica Europass mreže za Bosnu i Hercegovinu, predstavila je platformu Europass, koja nudi digitalne alate za jasno i kvalitetno predstavljanje vještina i kvalifikacija, te planiranje obrazovanja i karijere širom Evrope.

Info dan je okupio gotovo 100 učesnika – predstavnika visokoškolskih ustanova i nadležnih obrazovnih vlasti u Bosni i Hercegovini. Događaj je završen prezentacijom primjera dobre prakse i iskustava učesnika u oblasti mobilnosti studenata i osoblja, kao i u realizaciji projekata, o čemu su govorile dr. Nadža Beglerović i Amra Muslić-Halilović.

Prema ocjenama učesnika, Info dan je bio izuzetna prilika za informisanje, razmjenu iskustava i bolje razumijevanje Erasmus+ programa i njegovih brojnih mogućnosti.

 

0

Eurydice mreža – sastanak koordinatora, Brisel, 13-14.10.2025. godine

Godišnji sastanak koordinatora Eurydice mreže održan je u sjedištu Evropske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu, 13. i 14.10.2025. u Briselu. Sastanak je okupio 51. učesnika iz 36 država kako bi razmijenili mišljenja o realizovanim aktivnostima, planirali buduće aktivnosti i jačali saradnju. Sastanku je ispred BiH prisustvovala koordinatorica mreže Milijana Lale.

Ovogodišnji sastanak je imao poseban značaj jer su učesnici iskoristili priliku da kratko obilježe 45 godina postojanja Eurydice mreže i njen dugogodišnji doprinos evropskim obrazovnim politikama.

Florence Mondin, šefica Jedinice za platformu studije i analize u Izvršnoj agenciji je istakla kako je ova mreža izrasla u „pravu porodicu“ i čestitala nacionalnim jedinicama na njihovom značajnom doprinosu. Dodala je da Eurydice mreža povezuje znanje i ljude već 45 godina pomažući da obrazovanje bude transparentnije i uporedivije širom Evrope. Kako je istakla: „Ova godišnjica nas podsjeća na našu misiju: da nastavimo da podržavamo politike zasnovane na dokazima za buduće generacije.“

Tokom dva dana diskusije, učesnici su razmijenili mišljenja o napretku postignutom u protekloj godini  i istražili buduće pravce za Eurydice mrežu. Sesije su se fokusirale na publikacije i tematske izvještaje, nove web alate i vizualizaciju podataka.

Predstavljeni su i Eurydice prioriteti za narednu godinu, kao i Program rada za 2027-2028. godinu. Naglašene su ambicije Eurydice mreže da nastavi sa inovacijama i odgovorima na evoluirajuće potrebe obrazovnih politika u Evropi.

0

Eurydice – povratak u školu

Originalna
publikacija

 

 

Počinje nova školska godina: neka vas znatiželja vodi!

Kako se učenici vraćaju u učionice, ne radi se samo o novim sveskama i naoštrenim olovkama: radi se o novim pitanjima i obnovljenom osjećaju znatiželje. U srži svake nove školske godine leži težnja za razumijevanjem: kako stvari funkcionišu i šta možemo učiniti bolje.

Ovo izdanje Eurydice Voice za povratak u školu posvećeno je postavljanju i odgovaranju na pitanja koja oblikuju naše školske sisteme i utiču na živote učenika širom Evrope.

Pa, krenimo:

Kako su školski i akademski kalendari organizovani širom Evrope? Otkrijte kada školska godina počinje i završava, kako su planirani praznici i razlike među zemljama. Ako planirate mobilnost učenika ili osoblja, možda će vas zanimati kada školska godina počinje u različitim evropskim zemljama.

Kako se nastavno vrijeme razlikuje širom Evrope? Istražite koliko vremena učenici provode na osnovnim predmetima i koliko fleksibilnosti škole imaju u vezi sa obaveznim nastavnim planom i programom.

Kako se nastavnici plaćaju širom Evrope? Zaronite u naš interaktivni alat koji upoređuje plate, dodatke i strukture karijere za nastavnike i direktore škola u 37 zemalja.

Kako su organizovani evropski obrazovni sistemi? Od osnovnog do tercijarnog obrazovanja, istražite modele, puteve i strukture koje oblikuju učenje širom Evrope u 2025. godini.

Ove školske godine, proslavimo radoznalost: jer kada postavljamo pitanja, rastemo. Pomaknite se prema dolje da biste istražili, uporedili i otkrili nove stvari!

 

0

Preporučeno godišnje vrijeme za izvođenje nastave u redovnom obaveznom obrazovanju u Evropi u školskoj 2024./2025. godini

Originalna
publikacija

 

 

 

 

 

 

Efikasno učenje zavisi od mnogih faktora, ali nesumnjivo, vrijeme nastave dostupno učenicima igra ključnu ulogu u njihovom procesu učenja. Uz kvalitet nastave i vrijeme dostupno za učenje nakon škole, povećanje količine vremena nastave dodijeljenog određenoj disciplini može pomoći u povećanju interesa učenika za taj predmet i može imati pozitivan učinak na uspjeh učenika, još više kada je povećanje praćeno drugim mjerama podrške i usmjereno na učenike u nepovoljnom položaju.

Ovaj izvještaj analizira preporučeno minimalno vrijeme nastave u redovnom obaveznom opštem obrazovanju u 38 obrazovnih sistema. Podaci se odnose na minimalne zahtjeve koje su nadležne vlasti postavile za obavezni kurikulum za školsku 2024./2025. godinu.

Analiza pokazuje da su čitanje, pisanje i književnost predmetno područje koje generalno čini najveći udio vremena nastave na svim nivoima obrazovanja, a posebno je dominantno u osnovnom obrazovanju. Na osnovnom nivou, fokus u većini zemalja je na čitanju, pisanju i književnosti (oko 26% ukupnog vremena nastave), dok matematika predstavlja drugi najveći udio vremena nastave (18%). Na srednjoškolskom nivou, udio čitanja, pisanja i književnosti se smanjuje u korist drugih predmeta, kao što su prirodne nauke i strani jezici. Ove podatke su zajednički prikupile mreže Eurydice i OECD NESLI.

0
Page 1 of 6 12345...»