Ključni podaci

Originalna
publikacija

Počinje nova školska godina: neka vas znatiželja vodi!

Kako se učenici vraćaju u učionice, ne radi se samo o novim sveskama i naoštrenim olovkama: radi se o novim pitanjima i obnovljenom osjećaju znatiželje. U srži svake nove školske godine leži težnja za razumijevanjem: kako stvari funkcionišu i šta možemo učiniti bolje.

Ovo izdanje Eurydice Voice za povratak u školu posvećeno je postavljanju i odgovaranju na pitanja koja oblikuju naše školske sisteme i utiču na živote učenika širom Evrope.

Pa, krenimo:

Kako su školski i akademski kalendari organizovani širom Evrope? Otkrijte kada školska godina počinje i završava, kako su planirani praznici i razlike među zemljama. Ako planirate mobilnost učenika ili osoblja, možda će vas zanimati kada školska godina počinje u različitim evropskim zemljama.

Kako se nastavno vrijeme razlikuje širom Evrope? Istražite koliko vremena učenici provode na osnovnim predmetima i koliko fleksibilnosti škole imaju u vezi sa obaveznim nastavnim planom i programom.

Kako se nastavnici plaćaju širom Evrope? Zaronite u naš interaktivni alat koji upoređuje plate, dodatke i strukture karijere za nastavnike i direktore škola u 37 zemalja.

Kako su organizovani evropski obrazovni sistemi? Od osnovnog do tercijarnog obrazovanja, istražite modele, puteve i strukture koje oblikuju učenje širom Evrope u 2025. godini.

Ove školske godine, proslavimo radoznalost: jer kada postavljamo pitanja, rastemo. Pomaknite se prema dolje da biste istražili, uporedili i otkrili nove stvari!

Originalna
publikacija

Efikasno učenje zavisi od mnogih faktora, ali nesumnjivo, vrijeme nastave dostupno učenicima igra ključnu ulogu u njihovom procesu učenja. Uz kvalitet nastave i vrijeme dostupno za učenje nakon škole, povećanje količine vremena nastave dodijeljenog određenoj disciplini može pomoći u povećanju interesa učenika za taj predmet i može imati pozitivan učinak na uspjeh učenika, još više kada je povećanje praćeno drugim mjerama podrške i usmjereno na učenike u nepovoljnom položaju.

Ovaj izvještaj analizira preporučeno minimalno vrijeme nastave u redovnom obaveznom opštem obrazovanju u 38 obrazovnih sistema. Podaci se odnose na minimalne zahtjeve koje su nadležne vlasti postavile za obavezni kurikulum za školsku 2024./2025. godinu.

Analiza pokazuje da su čitanje, pisanje i književnost predmetno područje koje generalno čini najveći udio vremena nastave na svim nivoima obrazovanja, a posebno je dominantno u osnovnom obrazovanju. Na osnovnom nivou, fokus u većini zemalja je na čitanju, pisanju i književnosti (oko 26% ukupnog vremena nastave), dok matematika predstavlja drugi najveći udio vremena nastave (18%). Na srednjoškolskom nivou, udio čitanja, pisanja i književnosti se smanjuje u korist drugih predmeta, kao što su prirodne nauke i strani jezici. Ove podatke su zajednički prikupile mreže Eurydice i OECD NESLI.

Originalna
publikacija

Kakve su plate nastavnika i direktora škola u poređenju sa platama širom Evrope?

Plate nastavnika i izgledi za karijeru su kritični za privlačenje i zadržavanje talenata u obrazovanju. Ali kako se ti izgledi razvijaju kako nastavnici stiču iskustvo? Kako je inflacija utjecala na njihove zarade i da li su posljednjih godina stekli ili izgubili kupovnu moć?

Direktori škola igraju vitalnu ulogu u poboljšanju kvaliteta obrazovanja i rješavanju izazova kao što je rano napuštanje škole. Ovo postavlja važna pitanja: Koje su minimalne plate za rukovodioce škola širom Evrope? Da li veličina škole utiče na njihovu naknadu?

Interaktivni alat Eurydice pruža detaljne uporedne podatke o zakonskim i stvarnim platama nastavnika i direktora škola u 37 zemalja, članica Eurydice mreže, koje pokrivaju predškolsko i više srednje obrazovanje. Alat omogućava detaljnu analizu plata i naknada na različitim nivoima obrazovanja i fazama karijere.

Podatke su zajedno prikupile mreže Eurydice i OECD/NESLI, nudeći vrijedne uvide u naknade nastavnika i direktora škola u evropskim obrazovnim sistemima.

Originalna
publikacija

Naknade nastavnika i izgledi za karijeru sastavni su dio politika čiji je cilj privući najbolje kandidate i osigurati da ostanu u struci. Jesu li učitelji u Europi dobro plaćeni? Kakve izglede za povećanje plate imaju nastavnici, kako napreduju u karijeri? Jesu li učitelji posljednjih godina dobili ili izgubili kupovnu moć?

Direktori škola imaju ključnu ulogu u poboljšanju kvalitete izučavanja i učenja u školama i oblikovanju pristupa za cijelu školu koji pomaže u rješavanju problema ranog napuštanja škole. Kolike su minimalne plate direktora škola? Utiče li veličina njihove škole na njihovu platu?

Ovaj izvještaj prikazuje sastav i razlike u primanjima učitelja i direktora škola među zemljama u mreži Eurydice. Izvještaj također pruža informacije o zakonskim i stvarnim platama i pokriva predškolsko do opšteg srednjeg obrazovanje. Podaci korišteni za usporedni izvještaj dostupni su u otvorenom formatu podataka.

Tabele po državama prikazuju informacije uključene u ovaj izvještaj i još mnogo toga (upravljanje, zahtjevi za kvalifikacijama, naknade i stvarne plate za direktore škola). Dostupni su u formatu otvorenih podataka.

Podatke su zajednički prikupile mreže Eurydice i OECD/NESLI.

Originalna
publikacija

U Evropi obavezno obrazovanje počinje na početku osnovnog obrazovanja (ISCED nivo 1) ili na kraju predškolskog obrazovanja (ISCED nivo 0). Najčešća dob za početak obaveznog redovnog školovanja je 6 godina. Djeca u Francuskoj i Mađarskoj najranije započinju sa školovanjem, i to sa 3 godine. Nasuprot tome, djeca u Estoniji i Hrvatska nisu dužni započeti osnovno obrazovanje prije navršene 7 godine.

U svim zemljama redovno obavezno obrazovanje uključuje osnovno i niže srednje obrazovanje (ISCED nivoi 1 i 2). U većini zemalja, to također sadrži jedan ili više razreda višeg srednjeg obrazovanja obrazovanje (ISCED nivo 3). Pohađanje najmanje jedne godine predškolsko obrazovanje (ISCED nivo 0) obavezno je u oko polovine obrazovnih sistema. Redovno obavezno obrazovanje/osposobljavanje odnosi se na period redovnog obrazovanja/osposobljavanja koje je regulisano zakonom i koji je obavezan za svu djecu.

U Evropi, redovno obavezno obrazovanje/obuka obično traje 10-11 godina i završava u dobi od 15-16 godina. Najkraće trajanje osnovnog obrazovanje (8-9 godina) je u Estoniji, Hrvatskoj, Poljskoj, Sloveniji, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Lihtenštajnu, Crnoj Gori i Srbiji. U nešto manje od jedne trećine Evropskih obrazovnih sistema, obrazovanje/osposobljavanje je obavezno više od 11 godina i obično traje do 18 godine.

Originalna
publikacija

Učinkovito učenje ovisi o mnogim faktorima, ali nesumnjivo, vrijeme nastave koje je dostupno učenicima igra ključnu ulogu u njihovom procesu učenja. Zajedno sa kvalitetom nastave i vremenom koje je na raspolaganju za učenje nakon škole, povećanje količine nastavnog vremena dodijeljenog disciplini može pomoći u podizanju interesa učenika za taj predmet i može imati pozitivan učinak na učinak učenika, čak i više kada povećanje je praćeno drugim mjerama podrške i usmjereno je na učenike u nepovoljnom položaju.

Ovaj izvještaj analizira preporučeno minimalno vrijeme nastave u redovnom obaveznom opštem obrazovanju u 39 obrazovnih sistema. Podaci se odnose na minimalne zahtjeve koje su nadležni organi postavili za obavezni nastavni plan i program za 2022/2023 godinu.

Analiza pokazuje da su čitanje, pisanje i književnost predmetna oblast koja generalno zauzima najveći udio vremena nastave na svim nivoima obrazovanja, a posebno je dominantna u osnovnom obrazovanju. Na primarnom nivou, fokus za većinu zemalja je na čitanju, pisanju i književnosti (oko 25% ukupnog vremena nastave), dok matematika predstavlja drugi najveći udio vremena nastave. Na srednjem nivou, udio čitanja, pisanja i književnosti opada u korist drugih predmeta, kao što su prirodne nauke i strani jezici. Ove podatke su zajednički prikupile mreže Eurydice i OECD NESLI.